Poruke iz UK parlamenta: Ne možemo sramno nedjelovati kao što je bilo prije 26 godina

Poruke iz UK parlamenta: Ne možemo sramno nedjelovati kao što je bilo prije 26 godina

U Domu lordova UK (Gornji dom parlamenta UK), govorilo se o našoj državi…

Lord Bourne: “Suočavamo se s ozbiljnom prijetnjom sprskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji pokušava da napravi haos unutar države Bosne i Hercegovine. Britanska vlada mora da poduzme više, ne riječi već akcije, da smanjimo ovu prijetnju. Moramo da djelujemo da spriječimo ponavljanje onoga od prije 26 godina što se desilo na našem pragu”, rekao je lord Bourne tokom rasprave u Domu lordova Velike Britanije. Istakao je kako je potrebno da Engleska banka radi s drugim centralnim bankama EU i G7 da se Dodik i njegovi saveznici budu isključeni iz sistema brzih transakcija i cirkulacije nova na međunarodnom nivou. Pozvao je da se ovo hitno uradi.

“Bosanski dio države pod srpskim rukovodstvom pokušava potkopati ustavni proedak BiH i državni aparat. Mogu reći da je ime Paddyja Ashdowna još odzvanja jer je bio snažan visoki predstavnik. A zakon koji je donio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko da se kriminalizira svaki pokušaj negiranja genocida – Dodik ne priznaje taj zakon. Iza svega toga imamo uticaj Srbije i neki čudan uticaj Rusije koja daje podršku svemu ovome što se dešava. Ko zna šta će se dešavati ako Zapad ne bude reagirao. Može doći do secesije. Ne smijemo se suočiti sa situacijom od prije 25, 26, 27 godina. NATO i G7 moraju iskoristiti zajednički utjecaj. Ne možemo sramno nedjelovati kao što je bilo prije 26 godina. To je geopolitičko pitanje. Mir mora opstati”, rekao je lord Bourne.

Istakao je kako je potrebno veće prisustvo britnaskih snaga kroz NATO ili EUFOR te da moraju dati jasnu podršku visokom predstavniku Christianu Schmidtu.

“Moramo nametnuti sankcije, imamo pravni okvir za to. Sve je predviđeno rezolucijom iz 2020. godine kada smo pregovarali o izlasku iz EU – zamrzavanje sredstava i institucija koje osiguravaju sredstva za Dodika i njegove saveznike. Potrebno je da sada to učinimo. Dugoročno imamo još stvari uraditi – da podržimo civilno društvo i ojačamo institucije te vrste. Ali, imperativ je rješavanje neposrednje prijetnje secesijom i nemirima u BiH. Ne možemo gospodo dozvoliti da se ponovi ovoj predivnoj zemlji koja ima pozitivne veze s nama”, rekao je Bourne.

Pozvao je britansku vladu da reaguje i djeluje akcijom, a ne riječima.

Baron od Uxbridgea, John Randall, izjavio je tokom rasprave u Domu lordova Velike Britanije kako je Bosna i Hercegovina bila model integracija, gdje su ljudi živjeli zajedno bez obzira na religiju i nacionalnost i da je to spoznao prije 48 godina.

Baron Randall je za vrijeme svog studiranja prije 48 godina bio jedno vrijeme i u Beogradu, gdje je studirao Srpsko-hrvatsku književnost. Kako je istakao, već u to vrijeme se uvjerio da postoje velike netrpeljivosti između Srba i Hrvata.

“Jedne prilike pri povratku iz Hrvatske u Beograd upotrijebio sam pogrešnu riječ za hljeb, ali Bosna i Hercegovina je bila model integracije, gdje su ljudi živjeli skupa bez obzira na religiju i nacionalnost i nikad ne bih ni pomislio da bi se takva zvjerstva i etnička čišćenja mogla desiti u BiH“, istakao je Randall.

“RS želi sve više nezavisnosti i iako Beograd to možda ne želi, mnogi u Srbiji će podržati RS. Nacionalizam se neprestano širi Zapadnim Balkanom i Zapad to sve ignoriše, iako znamo da se taj nacionalizam podstrekava iz vana“, rekao je baron Randall.

Baronesa Sayeeda Warsi je rekla da pravda ne može biti zadovoljena sve dok se nagrađuju oni koji još uvijek glorifikuju genocid, slave ideologije na kojima se temeljio sam genocid i oni koji sprečavaju pomirenje promovisanjem negiranja genocida.

“Ne možemo i ne smijemo nagrađivati genocid. Udovoljavajući zahtjevima Milorada Dodika mi radimo upravo to. Nastavimo li nijemo gledati kako sve ratobornije rukovodstvo RS neumorno slabi i uništava državne institucije, ako se ne suprotstavimo nacionalizmu, ako se ne pobrinemo da oni koji ugrožavaju teritorijalni integritet budu sankcionisani i ako ne sankcionišemo negatore genocida, mi u tom slučaju samo nagrađujemo genocid“, naglasila je baronesa Warsi.

Dodala je kako moraju imati jasan pristup i politiku prema onima “s kojima imaju posla”.

“Dodik je preko 10 godina uživao podršku EU, SAD-a i Velike Britanije. Došao je na poziciju premijera RS uz pomoć visokog predstavnika i NATO mirotvoraca. U poređenju sa Karadžićem, tada nam je izgledao kao umjereni političar, ali Dodik je vremenom preuzeo sve više nacionalistički stav i sprijateljio se sa Rusijom i Kinom te populistima i ksenofobnim liderima iz same EU. Zauzeo je ratoboran stav, kontrirajući državi i slabeći državne institucije, dok je za to vrijeme jačao institucije RS. Dodik se sve više protivi učlanjenju Bosne i Hercegovine u NATO te se deklarativno zalaže za pridruživanje u EU, a u stvarnosti radi sve da blokira isto“, naglasila je.

Poručila je kako Dodik nije ni iskren pregovarač ni umjereni političar.

“Njegov plan o stvaranju odvojene države za Srbe je isti plan Mladića i Karadžića. Ono što su oni započeli puškom, Dodik pokušava da dovrši prisiljavanjem međunarodne koalicije koja je sve više fragmentirana i nezainteresovana. Ukoliko se on ne zaustavi, ako se nastavi ovako slab odgovor međunarodne zajednice, onda mi kolektivno nagrađujemo počinjeni genocid“, podcrtala je baronesa Warsi.

Baronesa Nosheena Mobarik se tokom rasprave u Domu lordova Velike Britanije prisjetila svog putovanja u Bosnu i Hercegovinu te je istakla kako je ključno gdje je lično vidjela masovnu grobnicu ispunjenu sa tijelima 188 nestalih.

“1992. je svijet gledao kako situacija u Bosni postaje sve teža i kako država ulazi u rat sve dok se zločini nisu pretvorili u genocid koji više nismo mogli ignorisati“, naglasila je baronesa te naglasila kako se 25 godina poslije, susrećemo sa istom situacijom.

“Pored ratnih razaranja, državu je pogodila i razorena ekonomija. 25 godina poslije, mnoga sela su prazna a omladina i obrazovani napuštaju zemlju. U posljednjim godinama, državne institucije koje su trebale biti snažne bile su pod napadima političkog vođstva RS, a Milorad Dodik je za to vrijeme dovodio u pitanje legitimnost tih institucija“, naglasila je.

Podsjetila je i na sjednicu NSRS na kojoj su usvojeni zaključci o povlačenju RS iz državnih institucija, naglasivši da je to u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom. I to se, kako je podcrtala baronesa Nosheena Mobarik, desilo uprkos prijetnjama sankcija SAD-a i Eerope.

“Jasno je da Dodikova samouvjerenost dolazi iz podrške Rusije, što je više puta naglasio“, naglasila je baronesa te citirala Mirka Šarovića, lidera SDS-a, koji je izjavio da bi secesija RS dovela do opšteg rata u BiH.

Prema njenim riječima, sve i da Velika Britanija nema interesa za očuvanjem Bosne i Hercegovine, ona treba da se zapita da li može sebi da dozvoli još jednu izbjegličku krizu.

Baron Ray Collins od Highburyja je u svom izlaganju tokom rasprave u Domu lordova Velike Britanije istaknuo da je Dejtonski sporazum bio bitan za zaustavljanje neprijateljstava u Bosni i Hercegovini, iako možda nije stimulisao razvoj i napredak države.

S tim u vezi, prijetnja ponovnog uspostavljanja vojske RS bi, po njegovom mišljenju, predstavljala katastrofalnu prekretnicu u regionu.

“Odgovornost svih nas je da obezbijedimo mir u regionu i da bismo to uspjeli, moramo imati srednjoročnu i dugoročnu strategiju. Kako je rekla Baronesa Helić, moramo vidjeti kako unaprijediti Dejton, a onda možda raditi i na Dejtonu 2. No prije toga moramo izgraditi temelje. Mi smo posvećeni multietničkoj državi Bosni i Hercegovini i zahtijevamo da ta ideja opstane. Granice Bosne i Hercegovine se ne mogu više prekrajati i nasilje iz ‘90-ih se ne može ponoviti. Od ključne je važnosti da Velika Britanija djeluje sa svojim evropskim partnerima kako bi smirila situaciju. Moramo ostati posvećeni tim ciljevima i zbog 57 poginulih britanskih vojnika koji su služili očuvanju mira u BiH“, rekao je baronCollins.

Govoreći o praktičnoj podršci miru u državi, baron Collins se zapitao da li je zaista 600 EUFOR-ovih vojnika dovoljno da očuva mir u slučaju izbijanja neprijateljstava.

Baronesa Arminka Helić upozorila je kako se Bosna i Hercegovina suočava sa egzistencijalnom prijetnjom najgorom od rata i da su mogući novi sukobi. “Došli smo do tačke gdje nema povratka. Slika je tamna, ali nije beznadežno. Kriza u BiH nije politika već sigurnosna i takav odgovor moramo dati. Moramo rasporediti snage”, kazala je Helić.

Istakla je kako regija Zapadnog Balkana stagnira umjesto da napreduje 30 godina nakon početka rata. Stagnira zbog, kako je kazala, neodlučnosti EU i retorike 1990-ih godina.

“Veliki broj vas će se sjetiti kakva je bila politika etničkog čišćenja koja je dovela do genocida koji se ponovo desio na evropskom tlu nakon holokausta. Svi se sjećaju silovanja, granatiranja, opsade Sarajevo. Gotovo svi mlađi od 25 godina nose ovu traumu u sebi, naslijedili su je od roditelja. Svi se plaše da bi se ovo ponovo moglo desiti. Ovaj otrov ekstremnog nacionalizma, nepoštivanje ljudskog života radi ostvarivanja nekih fanatičnih ciljeva mogli bi to ponovo pokrenuti na Balkanu. Nacionalizam povezan s korupcijom je živ i on se sada pokazuje kroz negiranje genocida ili secesiju RS od države Bosne i Hercegovine. Kroz ponovni pokušaj uspostavljanja Vojske RS koja je počinila genocid ne samo u Srebrenici već širom BiH”, kazala je Helić.

Istakla je kako je Dejtonski sporazum bio kompromis koji je RS dao autonomiju

“Ovo je ostvarenje sna Velike Srbije, isti ratni cilj Karadžića i Mladića, osuđenih ratnih zločinaca koji su u zatvoru. Došli smo do tačke gdje nema povratka. Ovaj put Rusija je aktivni igrač i na ovaj način ponižava i Evropu. Slika je tamna, ali nije beznadežno. Mi sa saveznicima možemo pomoći. Kriza u Bosni i Hercegovini nije politička već sigurnosna i traži takav odgovor. Moramo rasporediti snage, ne mirovne. Moramo osigurati da se oni koji žele destrukciju BiH suoče s posljedicama – sankcije za one koji podrivaju teritorijelni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine”, poručila je.

Podsjetila je da su SAD sankcionisale Milorada Dodika zbog podrivanja Dejtona i pozvala EU i saveznike da isto učine i sankcionišu sve koji podrivaju Dejton.

Navela je da BiH ima 13 premijera, 14 parlamenata, 147 ministara itd te da se svi biraju etnički. Dodala je kako elite rade u svoju korist, a ne korist građana. Naglasila je kako niko od građana koji ne pripadaju redu tri konstitutivna naroda ne može biti birna za člana Predsjedništva i konstatovala da su im uskraćena prava.

“Nacionalistički lideri sprečavaju manjine da ostvare prava. Budućnost Bosne i Hercegovine mora biti demokratija jednaka za sve, a ne isključivost. Svi zaslužuju da žive bez straha od konflikta…

Moramo se pobrinuti da se ružna prošlost nikada ne ponovi i da ne dozvolimo da se uništi država u srcu Evrope”, poručila je baronesa Helić.

(N1/MiruhBosne)

Previous Liga nacija: Bosanski fudbaleri u grupi sa Finskom, Rumunijom i Crnom Gorom
Next Ganićev fakultet na Ilidži gradi naučno-tehnološki park

You might also like

SPORT

Priznanje ‘Počasni građanin Grada Sarajeva’ dobit će Jure Franko

Dobitnik priznanja „Počasni građanin Grada Sarajeva“, po odluci Gradskog vijeća Sarajeva, bit će Jure Franko.  Na sjednici Gradskog vijeća danas je obrazloženo da je Jure Franko osvajač srebrene medalje u veleslalomu na

NAŠI DANI

Enver Imamović: Neki su i prije pokušali prodati Sutorinu, evo kako su prošli

U Sarajevu je održana konferencija za medije o temi “Kako izvršiti povrat Sutorine?”, a povodom glasanja o Rezoluciji o Sutorini. Predstavnici akademske zajednice poslali su poruku zastupnicima da imaju jasan

NAŠI DANI

Raspisan oglas, OSBiH primaju 600 vojnika

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine je i ove godine, u skladu s planskom popunom personala Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, raspisalo oglas za prijem kandidata u profesionalnu vojnu službu u