Potpisan Memorandum za izradu novog pravopisa bosanskog jezika

Potpisan Memorandum za izradu novog pravopisa bosanskog jezika

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Sanjin Kodrić i direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu Alen Kalajdžija danas su potpisali Memorandum o saradnji na projektu izrade novog pravopisa bosanskog jezika.

Prof. dr. Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu:

Prije 12 godina, tačnije 2008. godine, Skupština Kantona Sarajevo bila je dodijelila Institutu za jezik grant-sredstva za izradu pravopisa, što je bilo objavljeno i u Službenim novinama Kantona Sarajevo, mada do operacionalizacije sredstava nije došlo. Međutim, BZK “Preporod” prošle godine aplicirao je na Javni poziv za sufinansiranje naučnih projekata Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, te je dobio, srećom, sredstva za tu namjenu.

Pošto se u “bosnističkim kružocima” odavno razgovara o potrebi izrade novog pravopisa, ustanovljena je zajednička platforma da BZK “Preporod” zajedno s Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu realizira projekt izrade novog Bosanskog pravopisa, zbog čega je još od novembra prošle godine održan niz sastanaka s ciljem preciznijeg definiranja principa rada kako bi se odredili najbolji modeli za normiranje bosanskog jezika u sferi ortografije.

Pitanje pravopisne norme jedno je od aspekata norme bosanskoga jezika i mi smo u Institutu bili svjesni toga da, kad god pođemo s rješavanjem tako važnih i krupnih pitanja, moramo posebnu pažnju obratiti na to kako će sam pravopis biti prihvaćen u javnosti i kako će taj pravopis biti usklađen s onim što podrazumijeva društvenu popudbinu bosanskoga jezika i njegove norme u odnosu na tradiciju upotrebe bosanskoga jezika, koja treba biti na adekvatan način valorizirana u tom pravopisu s jedne strane, te potrebe da se odgovori modernim i aktulenim problemima normiranja bosanskog jezika, posebno sa stanovišta pokušaja pojednostavljivanja ortografskih pravila, s druge strane. Kako je to ozbiljno pitanje, posebno sa stanovišta društvene funkcije ovog normativa, ali i u sferi same struke, vjerujemo da će stručna tijela, koja će imenovati i odrediti Institut i “Preporod”, moći iznijeti sve zahtjeve i potrebe moderno koncipiranog normativa te razriješiti, koliko je to moguće više, što veći broj pravopisnih dilema pa i uopće normativnih problema.

Tome će svakako doprinijeti sastav timova koji trebaju biti sastavljeni ne samo od eminentnih stručnjaka iz oblasti bosnistike, i iz cijele Bosne i Hercegovine a vjerovatno i iz drugih zemalja, već i od ostalih naučnih, kulturnih i javnih radnika.

Osnovna načela ortografske norme bosanskog jezika u koncepciji novog Bosanskog pravopisa mogu se sažeti u nekoliko principa: princip pojednostavljivanja pravopisne norme; princip modernog pristupa aktuelnim jezičkim fenomenima u sferi donošenja novih rješenja; princip zasnovanosti norme na književnojezičkoj tradiciji bosanskog jezika; princip etimologije u određivanju pojedinih pravila; princip povezanosti norme bosanskog jezika s govornom praksom – te sve zasnovano na načelu logičke povezanosti sadržaja pravopisnih rješenja i apstrahiranja viših kategorija u samom procesima donošenja norme. Naravno, navedeni principi dodatno će se razrađivati i konsenzusno donositi na tijelima koja će raditi na izradi pravopisne norme bosanskog jezika.

Previous Brendiranje bosanskohercegovačkih prehrambenih proizvoda - zaštita izvornosti i geografskog porijekla
Next Obilježena godišnjica pogibije ratnog heroja Safeta Zajke

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

‘Nigdje toliko duše kao u Bosni’ – Stefan Simić

Mladi srbijanski pisac o Bosni i našim ljudima… Nigdje ali nigdje nisam sretao duševnije ljude nego u BosniNekad kada ih čujem samo kako pričaju, duša mi se cijepa i plačeOd

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Sarajevo: Promovisana knjiga “Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH”

U sarajevskoj Vijećnici danas je održana promocija knjige “Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH”, autora Ive Komšića. Promotori knjige su bili historičar i profesor Univerziteta u Sarajevu

HISTORIJA

Krleža se divio bosanskoj kulturi te smatrao je nadmoćnom u odnosu na hrvatsku, čak i ukupnu evropsku

Miroslav Krleža, hrvatski književnik (Zagreb, 7. VII. 1893 – Zagreb, 29. XII. 1981). Autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. st. i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog društva… bio je zaljubljenik Bosne i, u vremenu kad to možda nije