Povjesničar Neven Budak ponovio onima kojima nije jasno: Tvrtko je bio bosanski kralj i simbolizirao bosansku državnost
Povodom tvrdnje Milorada Dodika da je Kralj Tvrtko bio “srpski vladar na ovim prosorima “, svoj stručni sud o ovom pitanju za zagrebački “Jutarnji list” iznio je Neven Budak , profesor srednjevjekovne povijesti na Filozofskom fakultetu u Rijeci i nekadašnji dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Prema njegovim riječima, pitanje nacionalnog opredjeljenja u to doba koje je obilježio Kralj Tvrtko je jako upitno, odnosno jasno je da se ne mogu koristiti nacionalne kategorije kakve postoje u današnje vrijeme. “To što se Tvrtko proglasio kraljem Srba, ne znači da se smatrao Srbinom” , kaže Budak i dodaje “on je bio kralj Bosne, čiji su se stanovnici tada nazivali Bošnjanima, dakle Tvrtko nije bio ni Srbin ni Hrvat” .
Na pitanje da li Tvrtko može simbolizirati kontinuitet bosanske državnosti, profesor Neven Budak odgovara: “Sigurno da može u mjeri u kojoj u slučaju Bosne možete govoriti o kontinuitetu s obzirom na diskontinuitet u osmanlijskom razdoblju. Tvrtko je bio bosanski kralj i simbolizirao bosansku državnost na isti način na koji Hrvati koriste hrvatske vladare, a Srbi svoje. Ali, to nema nikakve veze s etničkim kontinuitetom.”
(JL/SB/MiruhBosne)
You might also like
Stari bosanski gradovi: Hlivno – Livno – Bistrički Grad
Župa Hlivno spominje se još od X vijeka, a Bistrički Grad od 1326. godine. Te godine je Livno, Duvno i Glamoč bosanski ban Stjepan Kotromanić pripojio Bosni i od njih
Monte Meletta – godišnjica bitke u kojoj su Bošnjaci porazili Italijane
10. juna 2022 obilježena je 106. godišnjica bitke na Monte Meletta-Fior. Manifestacija se održala na vojnom groblju u Lebringu. U junu 1916., Druga bosansko-hercegovačka regimenta, stare austro-ugarske vojske, osvaja, na
Prevlast Bosne nad Srbijom: Od Kulina bana do današnjih dana
Prema nekim mišljenjima još u vrijeme bosanskog bana Kulina (period vladavine 1180. do 1204. godine), Bosna je imala vlast na Srbijom, odnosno Raškom. Bosansko-hrvatski akademik Mirko Vidović u tom kontekstu navodi