Predstavljen bosanski prijevod Đulistana i Bustana i izložba rukopisa Sadija Širazija

U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu danas je održana promocija prijevoda Đulistana i Bustana Sadija Širazija, kao i izložba originalnih rukopisa njegovih djela.

Promociju i izložbu zajedno su organizirali Gazi Husrev-begova biblioteka, Iranski kulturni centar u Sarajevu i Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, povodom 21. aprila, koji se u perzijskom govornom području obilježava kao Dan Sadija Širazija.

– Među 10.500 unikatnih rukopisa koje godinama njeguje Gazi Husrev-begova biblioteka, oko 600 rukopisa je na perzijskom jeziku. Skoro petina tih rukopisa otpada na djela Sadija Širazija, jednog od najvećih i najutjecajnijih književnika i umjetnika perzijskog kulturnog kruga. Dvije stotine godina nakon pisanja njegovih najvećih djela, ljudi na prostoru Bosne i Hercegovine su se počeli zanimati za njegova djela.

Možemo slobodno govoriti o 500 godina kontinuiranog interesa za Sadijeva djela u Bosni i Hercegovini. Sadijevo djelo je sastavno djelo naše kulture, i trajna poveznica s perzijskom kulturom i civilizacijom – izjavio je direktor Biblioteke Dženan Handžić.

Ataše za kulturu iranske ambasade u našoj zemlji Mohammad Hossein Ansari iskazao je zadovoljstvo zbog organizacije današnjeg događaja.

– Ove godine smo imali sreću da dva vrhunska djela ovog književnika prevedemo na bosanski jezik. Ovi klasici nisu nepoznati građanima Bosne i Hercegovine, oni su se izučavali na ovim prostorima. Radosni smo što smo uzeli učešće u organizaciji današnjeg programa – kazao je on.

U okviru programa promovisane su Sadijeve zbirke poezije Đulistan u prijevodu prof. dr. Munira Drkića i Bustan u prijevodu Muamera Kodrića, a promotori su bili prof. dr. Namir Karahalilović, prof. dr. Gholamreza Salemian, Muamer Kodrić, prof. dr. Munir Drkić i mr. Osman Lavić.

Bustan je moralno-didaktički spjev u formi mesnevije u kojem autor, Sadi Širazi, opisuje svijet kakav bi, prema njegovom mišljenju trebao biti. To je slika idealnog društva u kojem vladaju pravda, pravičnost, ljepota, iskrenost, istina i istinoljubivost. Djelo sadrži oko 4000 distiha. Podijeljeno je na uvod i deset poglavlja.

– Britanski Guardian je prije desetak godina radio izbor 100 najvažnijih djela svjetske književnosti, među koje je svrstan i Bustan. To dovoljno govori o značaju i o odnosu čitalačke javnosti u svijetu prema Bustanu. Nadam se da će Bustan biti prihvaćen i da će zaživjeti među Bošnjacima, kako je živio ranije – kazao je Kodrić.

Đulistan je najpopularnije djelo Sadija Širazija. Podijeljeno je na uvod i osam poglavlja. Sadrži mnoštvo pripovijesti, anegdota i crtica koje su često protkane stihovima. Pripovijesti najčešće predstavljaju pouke iz bogatog autorovog iskustva s putovanja. Sadi u Đulistanu slika svijet onakvim kakav on jeste, ne idealizirajući ni jedan njegov segment.

– Sadijev Đulistan je svakako krunsko djelo perzijske, ali ne samo perzijske, već ukupne svjetske književnosti. On je pravo svjetski klasik, prisutan je na svim meridijanima i kontinentima, drago nam je da on, već više od pet stoljeća, prisutan i na prostoru Bosne i Hercegovine.

Ovim novim prevodom, te izložbom rukopisa, mi želimo pokazati jedno novo lice Sadija Širazija, kao jedan izuzetan književno-estetski tekst i kao tekst koji je kroz stoljeća bio prisutan – kazao je Drkić.

Djela su tokom proteklih stoljeća prevođena na mnoge svjetske jezike.

Ova djela su bila zastupljena i u bosanskohercegovačkim medresama kao obavezni udžbenici perzijskog jezika i etike. Zbog toga se i sačuvao relativno veliki broj rukopisa ovih djela. Samo u rukopisnom fondu Biblioteke čuva se 116 rukopisa koji sadrže tekstove osnovnih djela ili komentare Bustana i Đulistana.

Također, otvorena je izložba originalnih rukopisa Sadijevih djela koja se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, autora hafiza Hamze Lavića, a recenzent izložbe je mr. Osman Lavić.

– Među našim rukopisima posebno mjesto zauzima 115 primjeraka Đulistana i Bustana, rukopisa samih djela, kao i njihovih komentara od raznih komentatora. Za ovu priliku smo izdvojili ukupno 84 rukopisa, koje smo izložili na panelama i u vitrinama. Riječ je o posebnim rukopisima. Ukupno je 34 primjerak izložen u vitrinama, a ostatak na panelima. Nadamo se da će ovo biti lijepa prilika da se šira javnost upozna kako s ovom rukopisnom građom – kazao je Hamza Lavić.

Važno je napomenuti da su ovi rukopisi po prvi put prezentirani javnosti.

Izvor: Agencije