Predstavljena knjiga Envera Imamovića “Pogibija braće Morića”
Knjiga “Pogibija braće Morića” Envera Imamovića, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih historičara, predstavljena je u Sarajevu.
Zdanje Bošnjačkog instituta nije slučajno izabrano za ovaj događaj jer i autor naglašava da je iz perioda povijesnih – političkih i društvenih prilika druge polovine XVIII vijeka, na koje se, isprepleteno sa sudbinama braće Morić sa Alifakovca, odnosi njegovo štivo. Jedan od burnih opisanih događaja zbio se baš prekoputa Instituta, na mjestu današnje Katedrale a nekadašnje lokacije janjičarske kasarne.
Promotori su između ostalog kazali da Imamović, historičar s urođenim pripovijedačkim darom, demantuje uvriježenu percepciju o Morićima kao gradskim razbojnicima i huliganima; s njihovih imena briše tu historijsku nepravdu i dovodi ih u kontekst ljudske empatije prema slabijima, siromašnima, bolesnima, poniženima.
Braća su, po autorovim riječima, zapravo bili pobunjenici protiv nepravde, tačnije, protiv eksponenata tada već privredno i vojno oslabljenog Osmanskog carstva u pokrajini Bosni i Sarajevu što su zloupotrebljavali centralne propise i namete, primjerice, tražeći višestruko veće poreze od stanovništva od centralno propisanih.
Knjiga Envera Imamovića, zasnovana na arhivskoj građi, dočarava atmosferu tadašnjeg gradskog života, običaja i tradicije, kao i slike lokaliteta vezanih za Moriće i koloplet njihove tragične sudbine.
Autor se slaže s ocjenama promotora da je knjiga historijski roman, pisan za široku čitalačku publiku, na starobosanskom, zapravo “na jeziku kojim su govorile naše nane”, punom pomalo zaboravljenih riječi kojima se u poznijim godinama ipak spontano vraćamo jer su, naprosto, nasljeđe.
Stoga se autor nada da će štivo pobuditi i želju, ljubav prema korijenima. U prilog tome, prenio je utisak jednog od čitalaca da u izrazima iz govora glavnih i drugih aktera u romanu “kao da sluša kako je govorila njegova nana”. Dio knjige je i rječnik, objašnjenje značenja pojedinih zastupljenih riječi.
Knjigu Envera Imamovića promovirali su Ibrahim Krzović, Faris Gvrankapetanović, Muhamed Velić i Haris Dervišević. Moderirao je Emir Zlatar.
Promocija je održana u saradnji s Vijećem kongresa bošnjačkih intelektualaca i Bošnjačkim institutom.
You might also like
Bosanska srednjovjekovna pismenost – značajan, vrijedan i neponovljiv kulturni raritet
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod Vogošća” povodom obilježavanja Dana bosanske pismenosti organizirala je večeras javnu tribinu pod naslovom “SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA PISMENOST KAO TEMELJ IDENTITETA BOSANSKOG JEZIKA”. Predavači su bili naši ugledni
Napokon odštampana Izabrana djela Mirze Safveta
U maju 2020. godine navršilo se 150 godina od rođenja Safvet-bega Bašagića, prijelomne figure bošnjačke književnosti preporodnog doba i jednog od začetnika bošnjačkog nacionalnog preporoda s početka 20. stoljeća. Tim
833. godišnjica Povelje bana bosanskog Kulina
-U povoljnim političkim okolnostima Bosna je pod Kulinom jako uznapredovala. Obilje ruda i drugih bogatstava kojim obiluje zemlja, predstavljalo je široku osnovu za razvoj trgovine s drugim zemljama. lz tog vremena potječe i znamenita povelja koju je