Prirodna termomineralna voda najvažniji resurs Banje llidža Gradačac

Prirodna termomineralna voda najvažniji resurs Banje llidža Gradačac

Terapijska vrijednost gradačačke banje “llidža” poznata je od davnina. Korištena je u vrijeme turskog vakta i iz tog vremena datira njeno ime. U vrijeme austrougarske okupacije prvi banjski objekt sagrađen je 1882. godine, a danas se tu nalazi savremeni Centar za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i banjsko liječenje “llidža”.

Objekt je smješten na brežuljku sjevernog dijela Gradačca, između dva vještačka akumulaciona jezera Hazna i Vidara, čime je pacijentima i posjetiocima, osim medicinske rehabilitacije i banjskog liječenja, omogućeno da se odmore i uživaju u ljepotama tog kraja.

Kako je u razgovoru za Fenu kazala direktorica Nihada Sejdić, smještajni kapaciteti Centra su 170 kreveta u dvokrevetnim, trokrevetnim sobama i apartmanima. U okviru Centra, pacijentima i posjetiocima su na raspolaganju prostorije za odmor, savremena kuhinja, restoran sa sjedištima u zatvorenom i otvorenom prostoru, parking, zatvoreni bazen, bazen za tjelovježbu, plivanje i banjanje.

– Ljekovita svojstva gradačačke banje terapeutski se koriste u više domena. Mineralna svojstva liječe hronične reumatske bolesti-upalne i degenerativne geneze, posttraumatsko stanje lokomotornog sistema, ortopedske bolesti, neurološke bolesti, hronične ginekološke bolesti, kardiorehabilitacija, postkovid rehabilitacija, bolesti metabolizma – kazala je dr. Sejdić.

Kako naglašava, povoljan učinak mineralne vode zapažen je kod oboljelih od psorijaze.

– Što se tiče usluga, naš najvažniji resurs je prirodna termomineralna voda. Koristimo je u različitim oblicima – od lokalnih kupki, četveroćelijskih kupki, u kadama, bilo da je obična mineralna kada ili masažna (biserna ili podvodna tuš masaža), te u obliku bazena, kao dio jednog hidrokinesterapijskog tretmana. Osim toga, koriste se i svi drugi oblici fizikalne terapije – termo procedure (tople ili hladne), elektro, magneto, ultrazvučna i laser terapija, kineziterapijski program – kaže dr. Sejdić. Terapijeski program pružaju u okviru različitih paketa usluga, shodno potrebama pacijenta i njihovim mogućnostima.

U okviru turističke ponude grada Gradačca, ‘Banja llidža’, ima posebne programe poput vikend aranžmana koji uključuje korištenje wellness ponude (saune, spa oaza Wellness rituala, masaže, kupke).

Kako naglašava direktorica, JZU Centar za fizikalnu medicinu rehabilitaciju i banjsko liječenje ‘llidža’ Gradačac svake godine putem postupaka javnih nabavki potpisuje i realizuje ugovore za rehabilitaciju pacijenata ZZO TK, ministarstava za boračka pitanja TK, KS, SBK, ZDK, zatim Saveza udruženja penzionera FBiH, Fonda zdravstvenog osiguranja Brčko Distrikta, te kao takva ustanova se samofinansira.

– Značajan broj su pacijenti koji plaćaju vlastitim sredstvima naše usluge – naglasila je.

Ta ustanova upošljava oko 90 radnika raznih zdravstenih i nezdravstvenih usmjerenja, neophodnih za pružanje kompletne usluge korisnicima.

– U 2022. godini u našoj ustanovi boravilo je oko 4.600 pacijenata, ukupan broj noćenja premašuje 50.000. Naši gosti dolaze iz cijele Bosne i Hercegovine. U 2023. godini očekujemo grupe gostiju iz Hrvatske i Slovenije. U 2023. godini ustanova planira povećati broj noćenja za oko deset posto, za sredinu godine planirano je i proširenje smještajnih kapaciteta tj. nastavak građevinskih radova na drugoj fazi objekta gdje je planirano opremanje 200 kreveta, sa pratećim sadržajima – naglasila je za Fenu direktorica Centra za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i banjsko liječenje “llidža” doktorica fizikalne medicine i rehabilitacije Nihada Sejdić.

Previous Kurti: Beograd želi jednu Rs unutar Kosova, kao što ima u Bosni. U Bosni imaju pravo veta, ali istovremeno imaju i teritorijalizaciju svog prisustva
Next Inovacija iz bosanskog gradića: Goraždanske ratne centrale na ukrajinskim rijekama

You might also like

BH RAZGLEDNICA

‘Lilium bosniacum’ na Magliću: Najviša bosanska planina ukrašena zlatnim ljiljanima

  Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan posebna je vrsta ljiljana koji raste na bosanskim planinama. Ovaj elegantni cvijet smatra se kraljevskim simbolom – ujedno je i nacionalni simbol Bosne i

BH RAZGLEDNICA

Bračni par više od 40 godina uzgaja bosanske goniče pasmine Barak

Najveći uzgajivači autohtone bosanskohercegovačke pasmine Barak su Mirhad i Jasmina Džaferagić iz Novoga Travnika. Iako je Mirhad zavolio i naslijedio ove lovačke goniće još od svoga dede, sa Jasminom svojom

TURIZAM

Japanska TV stanica u Bosni: Emisije o piramidama i kamenim kuglama pred 10 miliona gledalaca

Jedna od najvećih japanskih komercijalnih TV stanica “Fuji TV” odnosno “Fuji Television Network” došla je u goste Fondaciji “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” posljednju sedmicu augusta 2016. Predstavnici ove nacionalne