Prtenjaši

Prtenjaši

-Čitav onaj predio počevši od Rame, te zahvativši Gornji Vakuf, pa onda skrenuvši napoprečac Fojnici, sačuvao je u živom današnjem jeziku uspomenu na nekakve „Prtenjaše”.

Ko su i što su bili ti „Prtenjaši” to će nam živa narodna riječ najmarkantnije označiti i razjasniti. Ogledajmo dakle to! Kad ko baš toliko ne voli meso, a i drugih teških mrsnih jela, nego najvoli vegetativna jela, te se potrefi na kakvoj slavi ili veselju kod svog znanca i prijatelja, to će mu ovaj poslije velikog i upravo dosadnog nutkanja, da jede mesa —prigovoriti: Vala si baš ko što su birvaktile bili „Prtenjaši” — Ovakovog prigovora odnosno ukora i sam sam bio jednoć particeps, te sam i nehotice pomislio: nema li ovo kakav kontakt s bogumilstvom, tijem metamorfoziranim donekle manihejstvom.

Poznato je, da bi se stari Bošnjak i Hercegovac kao vatreni pataren ogriješio, kad se ne bi apstinirao od mesa, valjalo mu je, ako hoće postati savršenijem, biti pravijem vegetarijancem.

Napokon, da li se može ovo „Prtenjaši” aplicirati kakogod na bogumilstvo, to dakako valja s nekom rezervom uzeti, dok nam dalja znanstvena istraživanja u ovome smjeru više istine i svjetla ne bace, – piše Ivan Zovko u Glasniku Zemaljskog muzeja od 01. 10. 1893. godine.

Previous Kuća Alije Đerzeleza, heroja usmenih legendi iz 17. vijeka
Next U mostarskom naselju Gornji Zalik vrijedni mještani izgrađuju park

You might also like

HISTORIJA

Bošnjaci-muslimani početkom 17. vijeka činili tri četvrtine stanovništva, ali sredinom 19. vijeka broj muslimana iznosi jedva 40%

.. U neprestanim ratovima muslimansko stanovništvo Bosne neprestano strada i smanjuje se. Sasvim je pogrešno tvrditi da se ono povećalo u broju poslije rata 1683-1689 g. Naprotiv, u tim ratovima

HISTORIJA

Kako se krivotvorila bosanska historija u udžbenicima bivše države

Poznata historičarka Nada Klaić oštro je kritikovala udžbenike historije u bivšoj Jugoslaviji i pokušaj falsifikovanja najstarije bosanske historije. Klaić tako kritikuje »Historiju naroda Jugoslavije« i ono što je tu napisao

SANDŽAK

190 godina od rođenja i 130 godina od smrti Zmaja od Sandžaka

29. januara 1887. godine u Istanbulu je pod sumnjom da je otrovan iznenada umro Mehmed Nurudin Vehbi ef. Šemsekadić, pljevaljski muftija. Ukopan je u dvorištu džamije sultana Memeda Fatiha u Istanbulu.