Restauriran solarni sat u Mostaru

Nakon restauracije, solarni sat na zidu džamije hadži Memije Hadžiomerovića u mostarskoj mahali Cernica, u subotu 31. 10. pred podne namaz, kratkom svečanosti predstavljen je široj društvenoj zajednici.

Radi se o iznimno raritetnoj kulturno-historijskoj vrijednosti, budući da je do sada našoj naučnoj javnosti bio poznat jedino solarni sat na Hadži Ali begovoj džamiji u Travniku. Obrise solarnog sata prepoznao je imam ove džamije Enver ef. Husnić, nakon čega su u Medžlisu Islamske zajednice (IZ-e) Mostar angažirali stručnjake iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu da obave temeljite restauratorske radove.

Proces restauracije shodno zahtjevima struke uvjetovao je i njen tok. „Moja uloga bila je više likovna i vizuelna već restauratorska, da naglasimo ono što imamo na zidu džamije. Na njemu su ranije bile plombe maltera pa sam intervenisao bojom da se sat vidi sa ulice. Nakon toga smo crnom bojom naglasili linije sata. Nismo htjeli da izmišljamo ništa novo, već da ispoštujemo originalnost“, rekao je jedan od konzervatora Emir Kapetanović. Munara džamije, u onom dijelu gdje se nalazi sat, u toku protekle agresije bila je oštećena tako da su prilikom obnove džamije izmijenjeni neki od kamenih blokova na kojima su se nalazile i linije sata. No on je i dalje slikovit i na njemu su vrlo jasno čitljivi nastupi namaskih vremena.

Govoreći o historijatu džamije i prilikama u Mostaru u vrijeme osmanske vladavine prof. dr. Faruk Taslidža s Univerziteta „Džemal Bijedić“ istakao je činjenicu da je u Mostaru bilo evidentirano preko 30 različitih zanata i veliki broj učenjaka. „Osnivač džamije hadži Memija bio je jedan od vodećih trgovaca kožom i zahvaljujući tome jedan dio novca je uložio u gradnju ove džamije. Mostar je u drugoj polovini XVI stoljeća postao kulturno i prosvjetno središte. Mostar je bio grad gdje se čita, studira, prevodi, grad nauke. Nije nikakvo čudo da je mostarska ulema bila upućena i u astronomiju i upravo to znanje je osnova za nastanak ovog solarnog sata“, kazao je Taslidža.

Način funkcioniranja sata tačno u vrijeme nastupanja podne namaza (11:35) pojasnio je Azem Feriz rukovodilac Centra za istraživanje islamske kulture i tradicije pri Medžlisu IZ-e Mostar. Feriz je pored ostalog pojasnio oblike vertikalnih dužnih linija, što je uvjetovano kretanjem sjenke od ekvinocija do solsticija. Svesrdnu stručnu podršku u izradi gnomona, (arap. mikjasa, bos. željeznog šiljka) Medžlisu IZ-e Mostar pružili su profesori Mašinskog fakulteta u Mostaru.

Tokom svečanosti predsjednik Medžlisa IZ-e Mostar Džafer Alić uručio je zahvalnicu za stručnu pomoć i restauraciju solarnog sata Emiru Kapetanoviću, dok je predsjednik B.Z. K. Preporod Gradskog društvo Mostar dr. Haris Omerika u znak pažnje zahvalnicu uručio Ekremu Duvnjaku, najstarijem mostarskom sahadžiji.