Samir Vildić, poduzetnik koji je prepoznao poslovne mogućnosti svoje zemlje: Vratio se iz Turske u Bosnu i izgradio uspješne firme, jedna posluje u 15 zemalja svijeta

Samir Vildić, poduzetnik koji je prepoznao poslovne mogućnosti svoje zemlje: Vratio se iz Turske u Bosnu i izgradio uspješne firme, jedna posluje u 15 zemalja svijeta

U organizaciji WILLDICH Business Centra i u saradnji sa Fondacijom poduzetnika u BiH, 16. maja ove godine u Sarajevu će biti održani B2B susreti sa firmama iz Turske koje dolaze u četverodnevnu posjetu u Bosnu i Hercegovinu, a sve u cilju razvoja trgovinskih i ekonomskih odnosa između dvije zemlje. 27 firmi, kojima će naša zemlja biti domaćin, iz različitih su sektora i članice su Udruženja privrednika ASRIAD iz Sakarje.

„Mnogo je benefita i potencijala koje jedni drugima možemo da pružimo. Bosna i Hercegovina za Tursku je kapija Evrope i regije, dok je Turska za nas jako dobar izvor sirovina, repromaterijala i određenih proizvoda“, kaže Samir Vildić, poduzetnik i predsjednik Upravnog odbora Fondacije poduzetnika u BiH koji duže od 15 godina radi na  razvoju ekonomskih i trgovinskih odnosa između BiH i Turske, povezujući naše firme sa velikim turskim tržištem i obrnuto.

Ne očajavati, već probleme pretvoriti u potencijale

Vildić je imao 14 godina kada je iz BiH 2001. godine otišao u Tursku, gdje je završio srednju školu, fakultet, stekao dva magistarska i doktorat. Navedenim diplomama prošle godine je dodao još jednu, onu sa Cambridge Business Programa. Pored studiranja, boravak u toj zemlji iskoristio je i za rad i stjecanje znanja u poduzetništvu, radeći duže od sedam godina i u privatnom sektoru. Ipak, 2017. godine odlučio je vratiti se u BiH.

„Redeći i u jednom centru u Turskoj koji je imao za cilj privlačenje stranih investitora u BiH, imao sam priliku da uočim sve poslovne potencijale koje naša zemlja ima. Iskreno, u jednom trenutku bilo mi je krivo što ih nudimo stranim investitorima, i tu se krije jedan od glavnih razloga zašto sam se vratio i otišao u privatni sektor. Obišao sam i mnoge države svijeta, od Azije, Afrike do Evrope, i slobodno mogu istaći da najlakše poslujemo u Bosni i Hercegovini. A to je prvenstveno zbog faktora koji se zove čovjek, jer je u Bosni i Hercegovini čovjek čovjeku dostupan. A kao najvažnije, ne postoji karijera, država, plata, bonitet koji može biti vrijedniji i bolji od opcije da ja, kad god hoću, odem roditeljima u posjetu“, govori Vildić.

Njegov kor biznis je poslovni konsalting, ali je on i generalni direktor i suvlasnik dvije uspješne firme potuno različitih djelatnosti, od kojih jedna posluje u čak 15 država. Poduzetnički duh Vildić stavlja na visoko mjesto kod obavljanja bilo koje djelatnosti, te poduzetnicima savjetuje da ga njeguju, jer će ga testirati u praksi nebrojeno puta, naročito kada problem bude neophodno pretvoriti u potencijal.

I sam se našao u takvoj situaciji, iz koje je proizašla njegova druga firma, Doroteja, koja je dobila ime po bosanskoj kraljici Doroteji, supruzi Kralja Tvrtka. Naime, za organizaciju jednog događaja, potrebne su mu bile stolne zastavice, koje nije bilo moguće kupiti nigdje u Bosni i Hercegovini. Umjesto da očajava zbog ovog deficita, naš sagovornik je odlučio sa poslovnim partnerima i saradnicima, napraviti vlastiti brend, koji danas ne samo da proizvodi i distribuira zastavice, već i zastave i jarbole visoke i do 120 metara.

„Moja glavna poruka svima, posebno mladim ljudima, jeste da ne pronalaze probleme u problemima, nego da budu svjesni da u svakom problemu i nedostatku nečega na tržištu postoji ogromni potencijal“, savjetuje Vildić.

Podrška mladima u njihovim poslovnim počecima je neophodna, kaže on i nije nužno, dodaje, da uvijek bude materijalna.

U BiH sam upoznao mnogo uspješnih i bogatih privrednika, koji nisu poduzetni

„Često moralne podrške mogu biti značajnije. Ovo govorim bez da umanjujem vrijednost materijalne podrške. Najveća podrška mladim ljudima biće promjena ambijenta u državi i društvu. Dobre vijesti ljudima daju nadu, i mi moramo mnogo više pričati i govoriti o dobrim i pozitivnim stvarima, koje će motivirati i inspirisati mlade ljude. Od motiviranog i inspirisanog mladog čovjeka možemo očekivati i najveće svjetske uspjehe“, kaže Vildić, koji je nedavno plasirao i zanimljivu statistiku, o malim bh. sredinama u kojima živi i djeluje značajan broj milionera, a koja je upravo jedno od pozitivnih lica bh. ekonomije.

“Drago mi je da je ova statistika naišla na veliki interes, ne samo u BiH, nego i državama u regiji. Za primjer sam naveo Kakanj i Živinice, a desetine drugih gradova može ući u ovu statistiku. Tešanj, Široki Brijeg, Tuzla, Gračanica, Sarajevo, Bijeljina, Bihać, pa do Gradačca koji ima duplo veći izvoz nego Tuzla. Mnogo je manjih sredina u BiH koje su razvijene ili su u brzom procesu ekonomskog razvoja“, kaže Vildić i dodaje da je ovim činjenicama želio skrenuti pažnju javnosti na prisustvo velikog kapitala na našem tržištu, posebno mladim ljudima koji tragaju za kapitalom za njihove poslovne ideje.

“Moramo biti svjesni da se u našem društvu nalaze ljudi spremni investirati u poduzetničke ideje, ma kolike one bile”, govori on i dodaje:

„Živimo u vremenu u kojem posjedujemo potpunu slobodu. Slobodu da razvijamo našu državu, društvo, institucije, pa i samo poduzetništvo. S druge strane očigledno je da kod nas nedostaje tog duha, ne samo kod naroda, nego i među privrednicima. Ponekad mi je teško objasniti razliku između privrednika i poduzetnika. U Bosni i Hercegovini sam upoznao mnogo uspješnih i bogatih privrednika, koji nisu poduzetni. Zbog toga je neophodno da posebno mladim ljudima približimo poduzetništvo”, kaže on i ističe da je značajan broj sektora koji su jako razvijeni u Bosni i Hercegovini, naročito metalni ili sektor namještaja.

„Bosna je širom svijeta prepoznata po dizajnu namještaja i naše firme su na svjetskim sajmovima u više navrata dobivale zlatne medalje. Dok sa druge strane postoje i oni sektori, koji su pored velikih potencijala neiskorišteni. Poljoprivreda je na prvom mjestu. Ogromni poljoprivredni potencijali samo su djelimično iskorišteni unatoč značajnim resursima. Kada je u pitanju porljoprivredni sektor, Holandija nam može poslužiti kao jako dobar primjer. Iako je površinski manja od Bosne i Hercegovine, Holandija zauzima drugo mjesto na svijetu po izvozu poljoprivrednih proizvoda. Njen uspjeh u ovom sektoru se ogleda kroz napredak i razvoj nauke i tehnologije“, govori on.

U BiH je oko 2,57 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je obradivog u FBiH oko 700 hiljada hektara, a u RS oko milion hektara. Na pitanje koliko je njeno stanovništvo uopće danas zainteresirano da je obrađuje, Vildić kaže:

Imam osjećaj da su nam “omrzli” poljoprivredu. Tome je uveliko doprinijelo i naše razmišljenje da se od poljoprivrede „ništa ne isplati“. Snažan razvoj i konstantan rast proizvodnje koji treba da karakteriziraju bh. poljoprivredni sektor su znatno ispod svojih realnih mogućnosti i očekivanih rezultata. Većina prehrambenih proizvoda se uvoze, posebice pšenica, mesni proizvodi, mliječni proizvodi i voćni sokovi. Imamo kapaciteta da sa ovim proizvodima prvenstveno podmirimo naše tržište, a zatim da izvozimo. Pored toga možemo tražiti šanse u proizvodnji i nekih novih sorti, kao što je lješnjak, čija je proizvodnja lahka, a kome odgovara naša klima, a jedan je od traženijih proizvoda u svijetu.

Za prepoznavanje ovih prilika potrebno je udruživanje privrednika po raznim osnovama. Mnogi su najradije skloni okriviti državu za nerazvijenost poljoprivrednog sektora, ali mislim da su pogrešna stalna velika očekivanja od države koja je relativno mlada i kojoj je za razvoj njenih institucija potrebna pomoć i podrška njenih građana, u ovom slučaju privrednika koji će prepoznavati, pronalaziti i tjerati i sebe i državu za razvoj određenih sektora“, kaže Vildić.

Da li se uči više iz uspjeha ili neuspjeha?

“Oboje imaju veliku vrijednost. Najbitnije je znati i smjeti riskirati. Riskirati znači uvijek dobiti. Ako uspijemo sa onim što riskiramo bićemo sretniji, a ukoliko ne uspijemo bićemo pametniji. U mojim aktivnostima, nikad sebe nisam uslovljavao uspjehom, ili plašio neuspjehom. Preporučujem svima da istraže stotine neuspjeha ljudi koji se danas ubrajaju među najuspješnije na svijetu.“

Od prvog zarađenog novca kupio sam knjigu

Prvi novac sam zaradio radeći u privatnom sektoru, a siguran sam da sam ga potrošio za kupovinu knjige. Volim da čitam knjige, i danas posjedujem privatnu biblioteku koja broji preko 16 hiljada knjiga. To smatram mojom najvećom investicijom, kazuje Samir Vildić za Forbes BiH.

Previous „Zlatni ljiljani“ svojom hrabrošću i požrtvovanošću sačuvali državu
Next Na farmi muznih krava u Trnopolju mjesečno proizvedu oko 100 hiljada litara mlijeka

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Organski voćnjak u Brezi: Šefket Hrustanović namjerava utrostručiti proizvodnju prerađenog voća

Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, kompanija Mega Natura, prerađivač voća iz Breze, u blizini Sarajeva, uskoro će povećati proizvodnju organskih džemova, sokova i drugih voćnih proizvoda. Dozvoljavamo posjetiocima da

Ekonomija/Biznis

Priča Lamije Brkić: Nakon pet godina školovanja u Turskoj, vraća se u domovinu

USAID projekat „Diaspora Invest“ je, uz podršku preko 150 dijasporskih investicija u posljednje četiri godine u Bosni i Hercegovini, ovog ljeta pokrenuo i program razmjene mladih iz dijaspore. Jedna od

MADE IN BOSNIA-387

‘Igman’ d.d. Konjic u S. Arabiji potpisao dva ugovora vrijedna 80 miliona maraka

 Kompanija namjenske industrije ”Igman” d.d. Konjic danas je na sajmu vojne industrije ”World Defense Show 2024”, koji se održava u Saudijskoj Arabiji, svečano potpisala dva nova ugovora u vrijednosti od