Sandžak: Čedovske Banjice kod Sjenice su neiskorišteni dar prirode

Sandžak: Čedovske Banjice kod Sjenice su neiskorišteni dar prirode

Desetak izvora tople vode u dolini Čedova, sela koje je od Sjenice udaljeno svega dva kilometra, gotovo da su najočitiji primjer da je taj dio Srbije bogat mogućnostima za razvoj turizma, posebno banjskog, jer je temperatura vode koja izbija iz šljunkovitog tla u ovom selu tokom cijele godine preko 25 stepeni, a mnoge ljude je, pričaju mještani, izliječila različitih bolesti, posebno onih koje se tiču pokretljivosti i reume.

Vukomir Šekularac iz ovog sela priča kako ga život nije štedio, odrastao je u selu, kasnije radio kao vozač trakora u fabrici u gradu, na selu obavljao teške fizičke poslove, i da nije koristio jednu od banjica, vjerovatno bi mu takav stil života do sada ozbiljno narušio zdravlje. Prisjeća se da mu je voda iz banje doprinijela da izliječi bolove u rukama i ramenima koji su se pojavili uslijed napornih poslova koje je obavljao, i kasnije očuva zdravlje.

“Prije tridesetak godina, neko koga je angažovala opština, sada se ne sjećam ni ko je to tačno bio, ispitivao je ove banjice, bušilo se 150 metara u zemlju, a na 50 metru pronađena je žila iz koje je voda pronašla put do površine zemlje. Međutim, od tada nije ništa rađeno na daljem ispitivanju ovih izvora jer je za te poslove nestalo novca, a niko dalje nije htio raditi bez finansija”, dodaje Šekularac, koji je vlasnik zemlje na kojoj je jedan od najvećih izvora tople vode koji je na ovom mjestu formirao jezerce.

Iako kvalitet vode ovih termalnih izvora nikada nije zvanično potvrđen, vremešni domaćin nema sumnje da su banjice bogate izuzetno kvalitetnom vodom, kojom su se ljudi uspješno liječili. Prenosi nam priču starijih mještana o čovjeku iz susjednog sela Kladnice koji je u Čedovo došao nepokretan, te da se nakod desetak dana provedenih u banjicama kući vratio na svojim nogama. Njega je izliječila voda iz banjice, ubijeđen je Šekularac.

Selo Čedovo danas je gotovo prazno, mladi su uglavnom otišli u nadi da će negdje u Srbiji pronaći posao. Međutim, Šekularac, smatra da te migracije nisu mudre odluke i poručuje mladima da se vrate na selo, pozabave se radom i iskoriste blaga koje im je darovala priroda, pa i banjice koje pružaju brojne mogućnosti za razvoj turizma.

Na porodičnom imanju u jeku radova kosidbe livada i prikupljanja sijena zatekli smo Radojka Šekularca koji nam je ispričao da se njegovo selo do 1963. godine po mnoštvu izvora tople vode zvalo Banjice, a da drveni stubovi u malim jezercima tople vode svjedoče o tome da je njemačka vojska za vrijeme okupacije koristila ove izvore, a da su tada na ovom mjestu postojali odgovarajući objekti te je banjica bila unutar zatvorenog prostora.

Radojko Šekularac smatra da bi bilo korisno izgraditi infrastrukturu i u ovom mjestu napraviti banju sa svim pratećim sadržajima, sportskim terenima i drugim objektima koji bi služili razvoju turizma ovog kraja.

“Sa malo ulaganja ovdje bi se mogla izgraditi dobra turistička destinacija. Na ovom području imamo dosta ravnice za izgradnju terena za različite vrste sportova, ali i brdo koje bi se moglo pretvoriti u ski stazu. Banjice bi svakako značajno dopunile tu turističku ponudu”, ambiciozan je Šekularac.

On smatra da izvori nisu nikada temeljeno ispitani, i vjeruje da je izvori potiču duboko iz zemlje, mnogo dublje nego što sa danas vjeruje, te da se ona značajno ohladi pronalazeći put do površine zemlje.

Osim izvora tople vode, Čedovo je bogato i izvorom bistre i hladne vode, a jedno od njenih najupečatljivijih svojstava je to da čak ni poslije nekoliko mjeseci čuvanja u buci ne gubi pitkost i svježinu. Međutim, danas banjice i desetine izvora ne služe gotovo nikome, posebno ako se izuzmu lokalni zaljubljenici u prirodu i ljudi koji ljeti dolaze u posjetu starim roditeljima koji žive u Čedovu.

Zbog loše finansijske situacije i teškog pronalaska investitora, teško je realno očekivati da bi se preko noći Čedovo moglo pretvoriti u banjski turistički centar, ali je sigurno to da su banjice u ovom selu samo jedan od primjera neiskorištenosti prirodnih blaga na Pešterskoj visoravni.

Izvor: AA

Previous Matematička Olimpijada u Rio de Janeiru: Četiri bronze za bosanskohercegovačke matematičare
Next Zločin u Briševu - kako je počeo genocid u Bosni i Hercegovini

You might also like

SANDŽAK

Bošnjaci mogu podnijeti zahtjev i dobiti lična dokumenta na bosanskom jeziku i pismu

Predsjednik SDA Sandžaka dr. Sulejman Ugljanin održao je danas redovnu Press konferenciju, na kojoj je govorio o izdavanju javnih isprava Bošnjacima na bosanskom jeziku i pismu u Republici Srbiji. Tekst

BH RAZGLEDNICA

Bjelašnicu danas čistilo 350 volontera

Akcija čišćenja ski-staza, parkinga i zelenih površina na području Babinog Dola na Bjelašnici održana je danas u organizaciji KJKP ZOI 84, Inicijative za Bjelašnicu i Igman, Ski Saveza BiH i

NAŠI DANI

Sandžak: Na Sjeničko-pešterskoj visoravni za noć palo metar snijega

Jak vjetar i snijeg koji je na području Sjeničko-pešterske visoravni za noć napadao preko jednog metra potpuno je od svijeta odsjekao taj dio Sandžaka. Saobraćaj na magistralnom putu Novi Pazar