Sarajevo: Obilježavanje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Obilježavanje 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, započelo je jutros podizanjem državne zastave na sarajevskom brdu Hum, uz intoniranje himne.

Svečanosti su, između ostalih, prisustvovali Željko Komšić i Šefik Džaferović, predsjedavajući i član Predsjedništva BiH.

Svečanosti su prisustvovali i predstavnici svih nivoa vlasti i građani.

Brojne delegacije jutros su položile cvijeće i vijence na Spomen-obilježju Vječna vatra, u Sarajevu, povodom 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Cvijeće na spomen obilježju položili su, između ostalih predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović te ostali predstavnici svih nivoa vlasti.

Delegacije svih nivoa vlasti danas su učenjem Fatihe i minutom šutnje, te polaganjem cvijeća na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu, povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, odale počast šehidima i prvom predsjedniku RBiH Aliji Izetbegoviću.

Među prisutnima su bili i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, član Predsjedništva Šefik Džaferović i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Komšić je istakao da je prije 30 godina na referendumu donesena odluka o proglašenju nezavisnosti BiH i da su potom uslijedili agresija i velike žrtve položene u temelje ove države.

“Ovog dana se trebamo sjetiti naših drugova, koji leže na ovom mezarju i mezarjima i grobljima širom Bosne i Hercegovine. Postoji jedna moralna obaveza svih nas, nije to politička već moralna obaveza da se nikada nikad ne smije izdati ova zemlje, niti prepustiti njenim neprijateljima“, kazao je Komšić.

Ističući kako se država mora čuvati, Komšić je čestitao svim građanima BiH Dan nezavisnosti i dodao da trebaju biti ponosni na nju.

Član Predsjedništva BiH Džaferović također je čestitao građanima Bosne i Hercegovine praznik Dana nezavisnosti i istakao da je ovo prilika da se sjeti onih koji su najzaslužniji i koji su svoje živote dali za slobodu, cjelovitost i nezavisnost ove države.

“Cjelovita Bosna i Hercegovina je naša sloboda. Trebamo da se nastavimo boriti za Bosnu i Hercegovinu za koju su se borili i najbolji sinovi ove zemlje. Radimo to proteklih 30 godina. Postoje snage koje nas u tome sprečavaju, ali napravili smo mnoge iskorake i to još uvijek nije ono za šta su se najbolji sinovi ove zemlje borili. To je tako zato što postoje opstrukcije i retrogradne ideje koje su u ratu poražene, ali danas u miru političkim sredstvima pokušavaju realizirati što ni u ratu nisu mogli. Moja im je poruka s Kovača da se kane čorava posla, nikada u tome neće uspjeti.

Bosna i Hercegovina je velika ideja. Mnogo su se veći igrači razbili od BiH i završili u Haagu na smetljištu historije i tako će završiti i ovi koji danas pokušavaju da atakuju na BiH“, kazao je Džaferović.

Naglasivši da je želja za cjelovitom i nezavisnom BiH normalna ideja koja se ne može poraziti, Džaferović je kazao da je u interesu svih građana da se poštuje 1. mart i da se obilježava kao Dan nezavisnosti.

Čestitku građanima BiH povodom Dana nezavisnosti uputio je i Izetbegović.

“Čestitam 30 godina slobode. Sloboda je najbitnija stvar za narod i državu. Odbranili smo i odbranit ćemo slobodu. Unatoč problemima koje imamo u Bosni i Hercegovini, ona jeste sigurna i stabilna zemlja“, poručio je Izetbegović.

Građani Bosne i Hercegovine danas slave Dan nezavisnosti i 30 godina od referenduma na kojem su se gotovo dvotrećinskom većinom opredijelili za nezavisnu, samostalnu, demokratsku i suverenu državu.

Referendum kao demokratski izraz volje građana održan je 29. februara i 1. marta 1992. godine, a na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi disolucije bivše SFRJ.

Prethodno je Skupština tadašnje SR BiH na zajedničkoj sjednici Vijeća, održanoj 24. i 25. januara 1992., donijela Odluku o raspisivanju referenduma za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine.

-Referendum za nezavisnost, čiji su rezultati prihvaćeni 6. marta 1992. godine, se smatra jednim od najznačajnijih događaja u modernoj historiji Bosne i Hercegovine, a radi se o koraku koji je omogućio međunarodno priznanje države Bosne i Hercegovine, te njen ulazak u međunarodni poredak kao subjekta međunarodnog prava.

Mjesec nakon toga, 6. aprila 1992. godine, Bosnu i Hercegovinu su priznale zemlje-članice Evropske unije, dan kasnije i Sjedinjene Američke Države, a država Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.

Te 1992. godine, ujedno i prve ratne godine, 76 država svijeta priznalo je Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu, a prvo je to učinila Bugarska i prije referenduma 31. januara 1992. godine.

Izvor: Agencije