Sarajevo: Predstavljen treći tom “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“

Sarajevo: Predstavljen treći tom “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“

U Sarajevu je u srijedu predstavljen treći tom “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“ u izdanju Historijskog arhiva Sarajevo. Katalog je stručno obradio Hamza Lavić, a riječ je o zbirci rukopisa Mehmeda Teufika Okića, jednog od najobrazovanijih islamskih učenjaka u Bosni i Hercegovini u vrijeme Austrougarske vladavine.

Ideja o objavljivanju Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo nastala je kao plod dugogodišnje uspješne saradnje Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Historijskog arhiva Sarajevo.

Na promociji upriličenoj u Bošnjačkom institutu – Fondacije Adil Zulfikarpašić govorili su autor Kataloga i arhivista u Gazi Husrev-begovoj biblioteci Hamza Lavić, v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, recezent Ahmed Zildžić, te Osman Lavić i Lejla Kodrić-Zaimović.

Hamza Lavić kazao je za AA kako je riječ o veoma dragocjenoj i značajnoj rukopisnoj zbirci koja se sastoji od ukupno 169 unikatnih rukopisnih kodeksa koji sadrže 276 djela različite jezičke i tematske strukture.

“Riječ je o rukopisnoj zbirci koja pripada ulemanskoj porodici Okić, hafizu Mehmedu Teufiku Okiću i jednom od najpoznatijih bosanskohercegovačih intelektualaca 20. stoljeća, posebno kada je riječ o islamskim naukama, Muhameda Tajiba Okića”, rekao je Lavić.

Napomenuo je kako najstariji rukopis koji je tretiran u ovom Katalogu potiče iz 15. stoljeća, a riječ je o djelu iz oblasti sufizma.

“Značajan broj djela pripada našim bosanskohercegovačkim autorima koji su pisali od 16. stoljeća naovamo. Tu je i šest djela Hasana Kafije Pruščaka, te Muhameda Hevaija Uskufija. Riječ je o izuzetno raritetnim djelima za koje se nadam da će poslužiti kao podsticaj i izvor istraživačima naše kulturne baštine”, rekao je Lavić, navodeći da je na Katalogu radio godinu i po dana.

Ismeta Džigal-Berkovac, viša arhivistica i v.d. direktora JU Historijski arhiv Sarajevo, napomenula je kako ova ustanova čuva više od 1.000 rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.

“Na ovaj način smo zaštitili dokumente koji se nalaze u okviru Orijentalne zbirke Historijskog arihva Sarajevo, fizički smo ih zaštitili digitalizacijom”, istakla je Džigal-Berkovac.

Inače, prvi svezak Kataloga iz ove serije priredio je Mustafa Jahić i objavljen je 2010. godine, a u njemu je obrađen 301 rukopis. Drugi svezak Kataloga obradio je Haso Popara i objavljen je 2011. godine, sa 486 rukopisa. Izdavanje četvrtog, posljednjeg u seriji, toma Kataloga planirano je u narednoj godini kada se obilježava i 75 godina Arhiva.

Mehmed Teufik Okić bio je imam, muderris (profesor), član Ulema-medžlisa (Rijaset), zamjenik reisu-l-uleme 23 godine, dvije godine naibu-reis, odnosno vršilac dužnosti reisul-uleme (nakon ostavke Sulejmana ef. Šarca).

Previous Tuzlanski kanton: Jesenja sjetva za 15,34% veća u odnosu na sjetvu u 2021. godini
Next Na današnji dan 1341. godine prvi put se u pisanim izvorima spominje bosanski vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Predstavljena knjiga Avde Huseinovića o događajima 2. i 3. maja 1992. u Sarajevu

Nova knjiga novinara i publiciste Avde Huseinovića Bosanski dan “D” ili “Slučaj Dobrovoljačka” predstavljena je danas u Sarajevu ispred Spomen-obilježja “Drugi maj 1992“ na Skenderiji, prenosi Fena. Autor je tokom svog

BAŠTINA

Potpisan ugovor o obnovi Sahat-kule u Banjaluci

U Banjaluci je danas potpisan ugovor o obnovi Sahat-kule koja je nakon 500 godina postojanja srušena 1993. godine, a nalazila se u blizini Ferhat-pašine džamije, javlja AA. Igor Radojičić, gradonačelnik

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Sarajevo: Razgovor o knjizi “Islam između Istoka i Zapada” Alije Izetbegovića

U organizaciji JU Muzej “Alija Izatbegović” sinoć je u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adil Zulfikarpašić upriličena promocija knjige “Islam između Istoka i Zapada”, čiji je autor Alija Izetbegović, prvi predsjednik