Schwarz-Schilling: Moramo zaustaviti diplomatsku ofanzivu Hrvatske jer ne govore istinu

Schwarz-Schilling: Moramo zaustaviti diplomatsku ofanzivu Hrvatske jer ne govore istinu

 

Očekujem da će nakon pisma nas trojice bivših visokih predstavnika Federica Mogherini donijeti izvještaj s jasnom porukom da Hrvatska nužno mora prestati provoditi nacionalističku politiku kojoj je cilj uspostava trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini.

Takva politika nas dovodi u veoma opasnu situaciju koja jako podsjeća na onu s početka 90-ih godina kada je započeo rat nakon sporazuma između Franje Tuđmana Slobodana Miloševića po kojem su trebale biti stvorene velika Srbija i velika Hrvatska. Daytonski sporazum je jasno odredio da u Bosni i Hercegovini imamo dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Svaki pokušaj da se to promijeni predstavlja rušenje sporazuma koji je u Daytonu potpisala i Hrvatska te ga se stoga mora i pridržavati – upozorava u razgovoru za Globus Christian Schwarz-Schilling, bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovini.

On je zajedno s Paddyjem Ashdownom i Carlom Bildtom, koji su također vršili tu funkciju, prošle sedmice uputio pismo visokoj predstavnici EU za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU u kojem su utvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni Ustav ni Izborni zakon BiH ne kažu da članove Predsjedništva moraju izabrati njihove vlastite etničke skupine.

-Na pitanje vidi li ikakav problem u tome da su za hrvatskog predstavnika u tročlanom Predsjedništvu glasali pretežno Bošnjaci, Schwarz-Schilling nam odgovara kako su Željka Komšića izabrali građani Bosne i Hercegovine te je on predsjednik svih građana BiH, a ne samo Hrvata.

“Komšić je Hrvat, a ne pripadnik neke druge nacije. Isto kao što je i Dragan Čović Hrvat. Na izborima su birači odlučili da ne žele Čovića nego Komšića. Kao što su na prošlim izborima izabrali Čovića. To je legalna i legitimna odluka naroda. Kada je Čović bio izabran za člana Predsjedništva, onda nije imao ništa protiv takvog izbornog zakona nego ga je prihvaćao, a sada, kada on nije izabran, protivi se tom istom zakonu. Sve se ovo događa samo zato što Čović nije izabran. U pitanju, dakle, nije položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini nego samo jednog jedinog čovjeka. Federacija BiH je jedan entitet u kojem se ne može gledati koji je narod većina, a koji manjina. To je vrlo jasno i o tome uopće ne treba raspravljati. Stoga Evropska unija mora insistirati na provođenju zakona i primjeni Daytonskog sporazuma”, pojašnjava Globusu Schwarz-Schilling, dodajući da se, ako se Izborni zakon mijenja, o tome moraju prethodno svi usuglasiti. Upravo takav stav, smatra, mora zauzeti i Federica Mogherini.

Kako komentariše reakcije hrvatskog premijera i ministrice vanjskih poslova da pismu trojice bivših visokih predstavnika ne treba pridavati veliku važnost?

“Ne znam šta su oni rekli. Ovo je pitanje istine i zakonitosti. Te dvije stvari se ne mogu dovoditi u pitanje. Ponavljam – istina i legalnost. Nadam se da će među vodstvom Republike Hrvatske prevladati razum, a ne nacionalizam”, zaključuje iskusni njemački političar koji vjeruje da neće doći do daljnjeg zaoštravanja situacije u Bosni i Hercegovini i da ne treba strahovati da bi mogao izbiti novi ratni sukob.

“Narodi u Bosni i Hercegovini jako dobro znaju što je rat i ne žele ratovati. Problem je u nekim političarima. I u Hrvatskoj ima političara koji razumiju situaciju i koji dijele moje stavove o situaciji u BiH, a među njima je i bivši predsjednik Stjepan Mesić. Svako ko potiče nacionalizam u BiH trebao bi biti svjestan toga što radi, primjerice, kada govori da su Hrvati u BiH diskriminisani. Kako su to Hrvati diskriminisani? Onaj ko to govori, prvo to mora dokazati. To je najobičnija laž. Ne samo da nisu diskriminisani, nego su Hrvati u Bosni i Hercegovini u boljoj poziciji od Bošnjaka jer imaju hrvatsko državljanstvo”, govori nam 88-godišnji Schwarz-Schilling i ističe kako su s hrvatskim dokumentima Hrvati iz BiH građani EU.

Hrvatska, prema njegovom mišljenju, trenutno koristi svoje članstvo u EU za provođenje svoje nacionalističke politike u susjednoj državi.

“Moramo zaustaviti diplomatsku ofanzivu Hrvatske jer ne govore istinu. Miješaju Izborni zakon s pitanjem izbora članova Predsjedništva, a to je ogromna laž s kojom u Bosni i Hercegovini kreiraju propagandu protiv gospodina Komšića. To niko u javnosti ne razjašnjava i zbog toga smo se mi, bivši visoki predstavnici, ujedinili rekavši – moramo pojasniti situaciju kako bi ona bila jasna Evropskoj uniji, političarima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Moramo se pobrinuti da se istina čuje, posebno tokom sastanka Vijeća za vanjske poslove EU u novembru”, ustvrdio je Christian Schwarz-Schilling kojeg je Vijeće za implementaciju mira s prvim danom 2006. imenovalo visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu, a tu je dužnost obnašao do 2007. godine. Njegov je mandat obilježio neuspjeli pokušaj ustavne reforme, zvan Aprilski paket. Od 1982. do 1992. Schwarz-Schilling bio je njemački ministar pošte i komunikacija u vladama Helmuta Kohla.

S obzirom na svoju dob, i danas je veoma aktivan. Prošle je sedmice doputovao u Sarajevo gdje se sastao s članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem. Iz Komšićeva je ureda saopćeno da je zahvalio Christianu Schwarz-Schillingu na pismu upućenom Federici Mogherini te da su obojica iskazala uvjerenje da je stabilnost Bosne i Hercegovine te primjena evropskih standarda interes ne samo BiH nego i država zapadnog Balkana i Evropske unije.

U svom pismu su Schwarz-Schilling, Ashdown i Bildt naglasili da se odluka Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” odnosi na Dom naroda Federacije BiH, a ne na izbor članova Predsjedništva.

“Pogrešno tumačenje slučaja ‘Ljubić’ koristi se kao argument protiv legitimno izabranog hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Predstavnici HDZ-a iz Hrvatske zajedno s liderom HDZ-a BiH, Draganom Čovićem, tvrde kako je izbor Komšića bio nelegitiman i neustavan. Ali, ni Ustav BiH niti Izborni zakon BiH ne kažu da članove Predsjedništva moraju izabrati njihove nacionalne grupe”, objasnili su bivši predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini i podsjetili kako je Dragan Čović dva puta bio izabran u državno Predsjedništvo pod trenutnim izbornim pravilima 2002. i 2014. Također su poručili kako svaka izborna reforma treba BiH napraviti funkcionalnijom, a ne činiti daljnje podjele po etničkim principima. Formiranje vlasti je, naglašavaju u pismu, prioritet broj jedan, granice BiH su nepovredive i Hrvatska se ne bi trebala miješati u unutrašnja pitanja u Bosni i Hercegovini.

“Također pozivamo Evropsku komisiju da obznani mišljenje o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo što prije. Mišljenje Komisije bi trebalo naglasiti važnost prava svih građana te potaknuti bosanskohercegovačke političare da rade na poboljšanju ovih prava kako bi se unaprijedio i sam proces pristupanja EU”, stoji u pismu.

-Oglasio se i Željko Komšić, kazavši kako se mora odmah prestati s politikom izazivanja svađa i podjela naroda u Bosni i Hercegovini koja ne prijeti toliko Hrvatima na području Hercegovine koliko može imati katastrofalne posljedice po njihove sunarodnjake u središnjoj Bosni.

“Šta ćemo ako nam se dogodi da se isele Hrvati iz srednje Bosne i to ne onako kako su izašli iz Banjolučke biskupije nego sada dobrovoljno”, upitao se Komšić za javnu televiziju BHT, ocijenivši da bi to bila “katastrofa za narod i za Katoličku crkvu”.

Aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini i napetosti u odnosima te države s Hrvatskom za Globus je prokomentarisao i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na čije stavove izrečene nakon nedavnih izbora u Bosni i Hercegovini hrvatska Vlada ne gleda blagonaklono. On tvrdi da nema direktne veze s odlukom trojice bivših visokih predstavnika da pošalju pismo Federici Mogherini, ali ne krije da je u zadnje vrijeme bio u kontaktu sa svom trojicom, kao i s Wolfgangom Petritschem koji je također svojevremeno bio na toj funkciji. Prilikom svih tih razgovora Bosna i Hercegovina je, otkriva nam, nezaobilazna tema.

“Ako iko poznaje situaciju u Bosni i Hercegovini, to su bivši predstavnici međunarodne zajednice. To su ljudi koji su bili involvirani u razne poslove u BiH te znaju njene probleme i put kako bi se oni trebali rješavati. Kada sam god razgovarao s nekime od njih, vidio sam da su svi na istom tragu na kojem sam i ja pa sam im stoga javno dao podršku. Podržavam stavove koje su iskazali u pismu za koje sam saznao iz medija”, kaže Mesić koji je uvjeren da hrvatski državni vrh griješi ako misli da će politikom kakvu sada vodi pridonijeti rješavanju problema u susjednoj državi.

Mislim da to nije put kojim se pomaže Bosni i Hercegovini. Siguran sam da bi cijela Hrvatska bila na nogama kada bi recimo Srbija u svojoj skupštini donosila deklaraciju o položaju Srba u Republici Hrvatskoj. Dakle, mi radimo nešto što nama ne bi bilo drago da nam drugi rade. Bosni i Hercegovini treba pomoći, ali se to ne čini deklaracijama i prepucavanjima kojima se stvari samo zaoštravaju, a ne rješavaju – komentariše bivši predsjednik koji nije sasvim siguran hoće li EU Hrvatskoj zamjeriti što vodi takvu politiku prema BiH, eventualno joj dati packu ili će je pak podržati.

“Ne znam niti jednu evropsku instituciju koja će dati podršku takvoj hrvatskoj politici. Tek ćemo vidjeti kako će ona biti prihvaćena u Bruxellesu. Najlošije bi bilo da se to sve zanemari jer u tom slučaju nije napravljeno ništa. Ali to je tako u politici – ako te neko kritikuje, barem znaš zbog čega, ali ako te zanemari, onda nisi ništa napravio”, zaključuje Mesić, koji ne vidi poentu Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

“Tom se deklaracijom rješavaju problemi onih koji zapravo nemaju problema, a to su dijelovi BiH gdje su Hrvati većinsko stanovništvo, ali se ne govori o položaju Hrvata u Posavini, srednjoj Bosni, u Sarajevu ili u nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. Sve se svodi na to je li Čović izabran ili nije. Na zadnjim izborima su Hrvati u Bosni i Hercegovini masovno apstinirali, što znači da ne žele Čovića koji je do sada po istom izbornom zakonu dvaput bio izabran. Ovako ispada da je bošnjački korpus više opredijeljen za građansko društvo jer ako su Bošnjaci glasali za Komšića kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva, znači da im nije smetala njegova nacionalnost. To pokazuje tendenciju otvaranja prema građanskom društvu u bošnjačkom korpusu, dok se u Republici Srpskoj kao ni u zapadnoj Hercegovini, gdje su Hrvati u većini, tako nešto ne može očekivati”, govori nam Mesić koji smatra da je dio Bošnjaka u Željku Komšiću očigledno prepoznao čovjeka koji će pridonijeti opstanku Bosne i Hercegovine.

“Postoje i političke snage u BiH koje se bore za hrvatski entitet. Što bi tada bilo s Hrvatima u srednjoj Bosni, Posavini, Sarajevu…? Zašto niko iz hrvatske politike ne postavlja pitanje što je s Hrvatima kojih u Posavini gotovo više nema i koji su tamo sve izgubili. Niti riječi o pitanju njihova povratka nego Milorad Dodik s Čovićem pleše tango argentino”, ističe Stjepan Mesić.

 

Izvor: Jutarnji

Previous Bihać: Planiran upis u školu 200 djece migranata (Video)
Next Projekti ZOI-ja: Na vrhu Bjelašnice restoran i vidikovac, na Malom Polju Zip-line

You might also like

NAŠI DANI

Haradinaj: Promjena granica vodi u tragediju; Kosovo neće dozvoliti stvaranje ‘republike Dodik’

Promjena granica nije rešenje, rečeno je jučer na okruglom stolu o temi “Dijalogu između Kosova i Srbije posle samita u Berlinu”, sa premijerom Kosova Ramushom Haradinajem, predstavnicima civilnog društva, medija

NAŠI DANI

OS BiH postavljaju šatore za migrante

U skladu sa odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Oružane snage Bosne i Hercegovine danas su počele montirati vojne šatore u migrantskom kampu „Lipa“, radi smještaja nezbrinutih migranata. Jedinice iz sastava

OTPOR BOSNE

General Izet Nanić – bosanski heroj, ponos Krajine i države rođen je na današnji dan

Historija nas uči da oni koji zaborave svoju prošlost i svoje velikane da ne zaslušuju da žive budućnost. Tako su danas predstavnici Izvršne i Zakonodavne vlasti ali i predstavnici boračkih