Šesti bošnjački reis: Spaho je umro u februaru ’42.
Bio je čovjek od nauke i pera, spadao je u red najistaknutijih kulturnih i javnih radnika bosanskohercegovačkih muslimana svog vremena.
Fehim ef. Spaho, reisu-l-ulema Kraljevine Jugoslavije od 1938. do 1942. godine, autor je zapaženih analitičkih članaka i studija s temama iz bošnjačke historije , poliglot, vrstan i plodan prevodilac s orijentalnih jezika.
Proživio četiri režima i dva svjetska rata, obradio je više od 1.500 rukopisa teološke, historijske, pjesničke i druge građe i za štampu je potpuno priredio. Objavio je mnoštvo članaka, a prvi je na bosanski jezik preveo 1001 noć.
Preveo je i Husrevbegove vakufname, priredio je izdavanje rudarskog zakona sultana Sulejmana zakonodavca iz 1536. godine.
Ovih dana navršila se 77. godišnjica smrti reisa Fehim ef. Spahe. Rođen je u Sarajevu, u februaru 1877. godine a umro je 14. istog mjeseca 1942. Prvi je sin hadži-Hasana ef. Spahe, muderisa Gazi Husrev-begovog hanikaha i kasnije nastavnika i upravitelja Šerijatske sudačke škole u Sarajevu.
Prema nekim izvorima, Spaho je karijeru u državnoj službi započeo je 1895. kao vilajetski arhivist u upravnom odjelu Zemaljske vlade u Sarajevu. Godine 1908. postao je vladin prevodioc, zatim sekretar, a 1920. preuzeo je dužnost načelnika islamskog odjela u Ministarstvu vjera u Beogradu. U Sarajevo se vratio 1923. kao viši vladin savjetnik za vjerska pitanja.
Naibom IVZ-a i predsjednikom Vrhovnog šerijatskog suda imenovan je 1936. godine. Dvije godine kasnije imenovan je za reisa.
Zagovarao je koncept tumačenja islama u skladu s razvitkom savremenog života.
Nakon što je iznenada preminuo u februaru 1942. godine dženaza je obavljena po nezapamćenom snijegu pa je noć prije ukopa dvjestotinjak čistača razgrtalo sarajevske ulice.
(NAP)
You might also like
“Muslimanske rezolucije” objavljene na engleskom jeziku
Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka (IITB) i Centar za islam u savremenom svijetu (CICW) na Univerzitetu Shenandoah (Virginia, SAD) izdavači su nove publikacije pod naslovom “The Muslim Resolutions: Bosniak Responses
Godišnjica početka Prvog svjetskog rata
Prošle su 104 godine od početka Prvog svjetskog rata, koji je promijenio političku mapu svijeta, srušio carstva i u kojem je povrijeđeno i poginulo više miliona ljudi, javlja Anadolu
Stari grad Visoki prvi put službeno spoment prije 660 godina
Stari grad Visoki, ispod kojeg arheolog Semir Osmanagić danas traga za najvećim i najstarijih piramidama u svijetu, prvi put se spominje prije 660 godina u službenim spisima. 1. septembra 1355.