Sjenička konferencija 1917. – jasna opredijeljenost Bošnjaka Sandžaka
Proteklo je 103 godine od Sjeničke konferencije 1917. godine kada je dvanaest sandžačkih legitimno izabranih gradonačelnika donijelo Rezoluciju sa konkretnim prijedlogom za trajno rješenje statusa Sandžaka i statusa građana Sandžaka.
Na konferenciji u Sjenici je jednoglasno donijeta rezolucija kojom se traži da se Sandžak, odnosno dijelovi koji su aneksirani od strane Srbije i Crne Gore, pripoji Bosni i Hercegovini, jer „historijom i jezikom pripada istoj“. U slučaju da zahtjev ne bude ispunjen, zatražena je autonomija Sandžaka.
Značaj Sjeničke konferencije se ogleda u tome što je u njoj jasno i nedvosmisleno izraženo raspoloženje bošnjačkog naroda o pitanju uređenja Sandžaka, ali i u pogledu rješavanja pitanja Bošnjaka u tom periodu.
Sandžak je historijska regija, a građani Sandžaka su u dvadesetom vijeku tri puta legitimno iskazali svoju zasebnost i samoopredjeljenje. Prvi put, 13. i 14. augusta 1917. godine kada je na konferenciji u Sjenici donijeta Sjenička rezolucija. Drugi put, u Pljevljima 20. novembra 1943. godine, kada je formirano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka – ZAVNOS, čime je Sandžak stekao status federalne jedinice u tadašnjoj Jugoslaviji, sa svojim organima, Skupštinom i Vladom.
Federalna jedinica Sandžak, ukinuta je 29. marta 1945. godine suprotno interesima i potrebama građana Sandžaka. Treći put, na Referendumu održanom 25. 26. i 27. oktobra 1991. godine kada su se građani Sandžaka izjasnili za političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka.
Bošnjačko nacionalno vijeće poklanja posebnu pažnju svim pomenutim datumima, imajući u vidu značaj ovih datuma za posebnost regije Sandžak.
(BNV/MiruhBosne)
You might also like
Vranduk – kapija Bosne koju je samo Sultan Fatih osvojio
Gledano kroz historiju Vranduk predstavlja jednu od najznačajnijih tvrđava u Bosni i Hercegovini. Ona je poznata i kao „kapija Bosne“ ili „ključ Bosne“, jer, kako tvrde Vrandučani, nijedan osvajač nije
ZEMALJSKI MUZEJ BIH IZLAŽE NOVI EKSPONAT – PLAŠT BOSANSKOG PLEMIĆA
U novom rekonstruisanom prostoru Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, u kojem će biti izložena neprocjenjiva Hagada, stajaće još jedan eksponat – plašt Mirka Radojevića, oca velikog bosanskog kneza Batića,
Posljednji dani osmanlijske vlasti u Beogradu
Hikmet Karčić o publikaciji ‘Rašid Belgradi: Poučna kratka historija’, koja govori o protjerivanju muslimana iz Beograda i Srbije. Godine 1876. okončan je proces iseljavanja muslimana iz Kneževine Srbije. Jedna