Sjenička konferencija 1917.  – jasna opredijeljenost Bošnjaka Sandžaka

Sjenička konferencija 1917. – jasna opredijeljenost Bošnjaka Sandžaka

Proteklo je 103 godine od Sjeničke konferencije 1917. godine kada je dvanaest sandžačkih legitimno izabranih gradonačelnika donijelo Rezoluciju sa konkretnim prijedlogom za trajno rješenje statusa Sandžaka i statusa građana Sandžaka

Na konferenciji u Sjenici je jednoglasno donijeta rezolucija kojom se traži da se Sandžak, odnosno dijelovi koji su aneksirani od strane Srbije i Crne Gore, pripoji Bosni i Hercegovini, jer „historijom i jezikom pripada istoj“. U slučaju da zahtjev ne bude ispunjen, zatražena je autonomija Sandžaka.  

Značaj Sjeničke konferencije se ogleda u tome što je u njoj jasno i nedvosmisleno izraženo raspoloženje bošnjačkog naroda o pitanju uređenja Sandžaka, ali i u pogledu rješavanja pitanja Bošnjaka u tom periodu. 

Sandžak je historijska regija, a građani Sandžaka su u dvadesetom vijeku tri puta legitimno iskazali svoju zasebnost i samoopredjeljenje.  Prvi put,  13. i 14. augusta 1917. godine kada je na konferenciji u Sjenici donijeta Sjenička rezolucija.  Drugi put, u Pljevljima 20. novembra 1943. godine, kada je formirano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka – ZAVNOS, čime je Sandžak stekao status federalne jedinice u tadašnjoj Jugoslaviji, sa svojim organima, Skupštinom i Vladom.

Federalna jedinica Sandžak, ukinuta je 29. marta 1945. godine suprotno interesima i potrebama građana Sandžaka. Treći put, na Referendumu održanom 25. 26. i 27. oktobra 1991. godine kada su se građani Sandžaka izjasnili za političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka. 

Bošnjačko nacionalno vijeće poklanja posebnu pažnju svim pomenutim datumima, imajući u vidu značaj ovih datuma za posebnost regije Sandžak.

(BNV/MiruhBosne)

Previous Bespovratna sredstva Općine Jajce: Četrnaest mladih pokrenuće vlastite biznise
Next Tešanjski Madi zapošljava 30 novih radnika

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Utjecaj Bošnjaka na razvoj osmanske umjetnosti: Minijaturisti, kaligrafi, inženjeri, zlatari, ćilimari, arhitekte…

“U godinama našeg šegrtovanja, kada je majstor Osman tek bio prešao s položaja kalfe na mjesto majstora, svi smo prema njemu osjećali veliko poštovanje, divljenje i ljubav. Bio je veliki

HISTORIJA

Mak Dizdar: Godišnjica rođenja velikog bosanskog pjesnika

– ‘Kameni spavač’ namah je od njih, ispravno, protumačen kao silan podstrek i temelj u elaboriranju i dokazivanju bosanskohercegovačkog povijesnog i duhovnog identiteta, autohtone bosanske historije, državnosti, prava na prošlost

HISTORIJA

Stari bosanski gradovi: Hlivno – Livno – Bistrički Grad

Župa Hlivno spominje se još od X vijeka, a Bistrički Grad od 1326. godine. Te godine je Livno, Duvno i Glamoč bosanski ban Stjepan Kotromanić pripojio Bosni i od njih