Skoro pet stoljeća Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu

Skoro pet stoljeća Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu

 

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, koja se klasificira kao historijska, odnosno biblioteka specijalnih zbirki, postoji skoro 500 godina.

U Bosni i Hercegovini i svijetu poznata je po vrijednim rukopisima i drugim djelima značajnim, ne samo za historiju BiH i regiona, nego i šire. Ovaj ”čuvar” djela među kojima su i ona iz 12. stoljeća, ipak, nastoji biti ukorak s modernim vremenom i istraživačima iz zemlje i svijeta omogućiti brz i lak pristup građi.

Osim osnovne djelatnosti, čuvanja, arhiviranja i prezentiranje građe, Biblioteka ima i izdavačku djelatnost, djeluje i kao muzej, jer posjeduje vrijedne eksponate, ali i arhiv Islamske zajednice u BiH. Posjeduje i čitaonicu koju dnevno koristi oko 80 studenata i istraživača.

Katalogizirani su svi rukopisi koje Biblioteka posjeduje i odštampano 18 svezaka kataloga koji su pohranjeni od biblioteke u Washingtonu, SAD, do nacionalnih biblioteka u Francuskoj, Engleskoj, Turskoj, Austriji…

Biblioteka je od 8. januara 1537. godine, kada je osnovana drugom vakufnamom (zakladnim dokumentom) namjesnika Bosne Gazi Husrev-bega, nekoliko puta izmještana. Svojoj kući, odnosno u kompleks Gazi Husrev-begovih vakufa, vratila se 2014, a nova zgrada poklon je naroda i vlade države Katar.

 Vakif Gazi Husrev-beg i sam nabavljao knjige 

Gazi Husrev-beg je u svom kompleksu prvom vakufnamom osnovao džamiju, hanikah, a kasnije i medresu i druge objekte i vjersko-prosvjetne institucije. Ipak, da bi zaokružio sistem vjersko-obrazovnih i odgojnih institucija, odlučio je osnovati biblioteku, te u vakufnami naznačio da višak sredstava od gradnje izdvoji za nabavku vrijednih i probranih knjiga koje će služiti učenicima i prepisivanju onima koji se budu služili naukom. Štaviše, sam Gazi Husrev-beg učestvovao je u nabavci određenih knjiga, a bilješka o tome navedena je u nekoliko rukopisa.

Institucija je dijelila sudbinu nemirnih balkanskih prostora u svojoj skoro polumilenijskoj historiji, a to znači da nije bila pošteđena ratova, poplava, požara, niti svih drugih nedaća koje su povremeno zadešavale stanovnike Sarajeva i cijelog Balkana.

Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) govorio je o historijatu ove institucije, problemima s kojima se ona suočavala od nastanka, građi, nedavno realiziranim pojektima, ali i aktivnostima u pripremi.

Gazi Huserv-begova biblioteka vrijednim zbirkama može parirati srodnim institucijama širom svijeta, a bibliotečka građa privlači istraživače iz zemlje i sa svih strana svijeta.

 Dvadeset hiljada djela na više jezika

”Ukupno ima oko 100.000 bibliotečkih jedinica. Ali, ono po čemu je najviše poznata, kako kod nas tako i šire, jest zbirka rukopisa. Mi posjedujemo, u ovom trenutku 10.789 kodeksa rukopisa, odnosno oko 20.000 djela na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku pisanom arapskim pismom”, pojasnio je Lavić.

Riječ o djelima koja su se tokom skoro 500 godina vladavine Osmanskog carstva na ovim prostorima izučavala u medresama, hanikahima i vjersko-obrazovnim zavodima širom Bosne i Hercegovine. Nije riječ samo o vjerskoj literaturi, već dio fondova čine djela iz matematike, logike, filozofije, historije, astronomije i drugih naučnih disciplina.

Osim rukopisa, Biblioteka posjeduje vrijednu zbirku dokumenata na osmansko-turskom jeziku koji su nastali tokom vladavine Osmanskog carstva na ovim prostorima, kao vid komunikacije između različitih nivoa vlasti.

”Imamo oko 10.000 dokumenata te vrste. To su, fermani, berati, bujuruldije i ostale vrste osmanskih dokumenata te preko 30.000 štampanih knjiga na orijentalnim jezicima, uključujući 10 primjeraka takozvane turske inkunabule, odnosno prvih djela koja su štampana u štampariji Ibrahima Muteferrike, prvoj štampariji koja je u islamskoj civilizaciji osnovana u Istanbulu 1724. godine”, istakao je Lavić.

Najstariji prijepis datira iz 1105.

Najstariji prijepis rukopisa koji Biblioteka čuva jeste četvrti svezak djela ”Ihja ulumid-din” (Oživljavanje vjerskih znanosti) filozofa Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija koji je prepisan 1. džumade-l-evvela 500/1105. godine, odnosno za života autora.

– On je, ustvari, prepisan šest godina prije smrti samog autora el-Gazalija, odnosno bez ikakve sumnje, to je najstariji prijepis toga djela danas poznat u svijetu – rekao je Lavić.

Uprava Biblioteke ponosna je na svaku jedinicu koju posjeduju, jer je svaka knjiga, posebno rukopis, kako ističe Lavić, predstavlja historiju za sebe i riječ je o unikatu.

Ipak, izdvojio je desetak djela prepisanih u 12. stoljeću.

– Ponosni smo na djela izuzetne umjetničke, odnosno kaligrafske vrijednosti, koja čuvamo ovdje, kao što su džuzevi Mehmed-paše Sokolovića iz 16. stoljeća, džuzevi Ferhat-paše Sokolovića koji su došli iz banjalučke Ferhadije džamije, a za koje se smatra da su čak prepisani u 13. stoljeću – rekao je Lavić.

Naveo je i primjere djela Bošnjaka koji su pisali, prepisivali, pjevali, komentarisali na orijentalnim jezicima i vrlo rano, oko 50 godina nakon što se ustabilila osmanska vlast na ovim prostorima, uključili se u kulturno-civilizacijski krug i počeli pisati.

Do danas je prepoznato/otkriveno više od 400 Bošnjaka i Bošnjakinja iz vremena osmanske vladavine, čija se djela danas čuvaju u Biblioteci.

Bogata međunarodna saradnja

Svjesna činjenice da Biblioteka ne može opstati sama, uprava nastoji ostvariti kvalitetnu saradnju sa srodnim institucijama (bibliotekama, institutima, zavodima i odjeljenjima) u zemlji i inostranstvu, tačnije, u Turskoj, Omanu, New Delhiju, Kuvajtu…

Značajna je saradnja s turskom Agencijom za koordinaciju i saradnju (TIKA), koja je prošle godine pomogla u štampanju monografije Biblioteke, urađene povodom 480 godina kontinuiranog rada.

– Posebno sa savremenim uvjetima u kojima Biblioteka danas radi, ona je postala žarište kulturnih zbivanja, kako Sarajeva, tako i regiona – rekao je Lavić.

Uposlenici biblioteke uspjeli su mikrofilmovati i digitalizirati kompletnu rukopisnu građu.

– Tako da imamo mikrofilmovanu, digitaliziranu i pohranjenu građu na različitim lokacijama u zemlji i svijetu, kako nam se ne bi desilo, ne daj Bože, ono što se desilo Nacionalnoj biblioteci, Orijentalnom institutu i tako dalje – rekao je Lavić.

Digitalizirana periodika od 19. stoljeća do danas

Formirana je i digitalna biblioteka, koja u funkciju puštena 2017, a cilj je korisnicima olakšati pristup bibliotečkoj građi. Riječ je o zahtjevnom projektu na kojem je rađeno nekoliko godina i u saradnji s nekoliko institucija u BiH.

– S obzirom na to da Biblioteka čuva kompletnu periodiku koja je izlazila na ovim prostorima, od 60-ih godina 19. stoljeća pa do danas, a odnosi se na kulturnu historiju naših naroda, i BiH i regije, mi smo smatrali potrebnim da tu periodiku digitaliziramo i da je u digitalnoj formi, u kompletnom pretraživom formatu putem naše web stranice ponudimo našim studentima, istraživačima i svima onima koji se bave izučavanjem naše historije – rekao je Lavić.

Time je zaštićen vrlo rijetki i originalni primjerak djela, koji sada uposlenici mogu restaurirati i prikladno pohraniti.

Nekoliko stotina korisnika biblioteke istovremeno može putem internet stranice, čitaonice ili na drugi način u neograničenoj formi koristiti bogatstvo Biblioteke.

Lavić smatra kako su na taj način dodatno doprinijeli populariziranju kulturne pisane baštine na ovim prostorima.

U pripremi “Leksikon bošnjačke uleme”

Biblioteka se bavi i izdavačkom djelatnošću i već 40 godina izdaje naučni časopis ”Anali Gazi Husrev-begove biblioteke“, gdje istraživači iz BiH i šire imaju priliku objaviti naučna dostignuća i rezultate istraživanja.

Ove godine je objavljen ”Katalog osmanskih dokumenata“, a u pripremi je kapitalni projekt ”Leksikon bošnjačke uleme“,  u kojem je u leksikografskom obliku pripremljeno 1.860 natuknica koje govore o bošnjačkoj ulemi od perioda sultana Mehmeda Fatiha do kraja 2014. godine. U leksikonu su navedeni Bošnjaci i Bošnjakinje, koji su doprinijeli u kulturnom, obrazovnom, vjerskom i odgojnom smislu. Riječ je projektu Biblioteke na kojem je rađeno 15 godina, a autor je Ahmed Mehmedović. Promocija ovog vrijednog djela planirana je za januar 2019. godine.

Previous Plantago je primjer kako je kvalitet jedini put do uspjeha
Next Osvrt na kviz pitanje na televiziji ‘Nova BH’: Opšti bezobrazluk spram svjetske kulturne baštine

You might also like

NAŠI DANI

Nakon što bude završena obnova: Most Sarajevo u Barceloni bit će među najljepšim

Most Sarajevo u Barceloni jedan je od 10 najljepših mostova u svijetu koji tek treba da budu izgrađeni, prema izboru globalne TV mreže CNN. Tačnije, ovaj most u najvećem gradu

BAŠTINA

Zgrada željezničke stanice na Bistriku

“Moja generacija ne pamti slike gustog dima ‘Ćire’ što, probijajući se kroz obeharale voćnjake Bistrika, vodi razdragane putnike do okolnih izletišta i puni bistričku pijacu svježim namirnicama iz Istočne Bosne.

BH RAZGLEDNICA

Stari bosanski gradovi: Jajce i Travnik u zimskoj čaroliji – VIDEO

  Snimci iz zraka dva prelijepa naša grada koji stameno stoje još od srednjovjekovne bosanske države.. Jajce… Travnik… (Snimci: Dron.ba za N1)