Specijalne zbirke NUB BiH proglašene nacionalnim spomenikom

Specijalne zbirke NUB BiH proglašene nacionalnim spomenikom

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku o proglašenju Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUB BiH) nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na svojoj 35. sjednici održanoj u Sarajevu, donijela je odluku o proglašenju Specijalne zbirke Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nacionalnim spomenikom BiH.

Odluku o proglašenju pokretnog dobra donijela je komisija u sastavu: predsjedavajući Komisije Radoje Vidović i članovi Goran Milojević i prof. dr. Amir Pašić. Osim članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika sjednici su prisustvovali i predstavnici međunarodne zajednice.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine baštini blago koje svjedoči o prošlosti naše zemlje i naroda koji u njoj žive. Ovo blago je naša ostavština iz prošlosti, ono što živimo danas, i ono što moramo prenijeti i ostaviti budućim generacijama. Blago NUBBiH je nezamjenjiv izvor i svjedok proteklih vremena i inspiracija za dalji život, rad i napredak.

Specijalne zbirke sačinjavaju pet podzbirki:

Zbirka stare i rijetke knjige,
Rukopisna zbirka i Arhiv,
Kartografska zbirka,
Grafička zbirka i
Muzička zbirka (Muzička zbirka uslijed ratnih dejstava ‘92. potpuno je uništena. Također su kartografska i grafička zbirka pretrpjela velike gubitke. Rekonstrukcija svih zbirki je u toku)


Odjeljenje za staru i rijetku knjigu i rukopise formirano je 1951. godine. Najveću vrijednost zauzimaju prve štampane knjige, inkunabule, kojih Biblioteka ima četiri. Štampane su u Veneciji i Tübingenu. Inkunable predstavljaju visoko cijenjeno kulturno blago za evropsku historiju, i to ne samo onu duhovnu.

Period 17. i 18. stoljeće obilježen je, između ostalog, knjigama bosanskih franjevaca, među kojima naročito ističemo djela Matije Divkovića štampana bosančicom. Matija Divković prvu svoju knjigu, Nauk krstijanski, štampao je u Veneciji davne 1611. godine. Tu su i brojna djela Ivana Ančića, Stjepana Margetića, Pavla Posilovića, Ivana Bandulovića, Tome Babića, Jerolima Filipovića, Marka Dobretića, i drugih.


Za bosansko-hercegovačku štampanu knjigu 19. stoljeće predstavlja doba njenog rađanja. Tako danas, Biblioteka posjeduje publikacije štampane u Sopronovoj pečatnji, Vilajetskoj štampariji u Sarajevu, Tiskari Franje Milićevića u Mostaru, itd. Iz Vilajetske štamparije proizašle su publikacije na svim pismima koja su se tada koristila na ovim prostorima. Publikacije iz ovog perioda veoma su značajne za našu kulturno-historijsku baštinu.

Dvadeseto stoljeće je u zbirci rariteta bilo predstavljeno najrazličitijim bibliofilskim izdanjima, od faksimila najvrijednije rijetkosti svjetskog značaja, originalnih malotiražnih djela, do mini knjiga i slično.
Sve do kraja 19. stoljeća našim krajevima dominirao je rukopis i rukopisna knjiga. Ovu zbirku dijelimo na Rukopisnu i Arhivsku.
Rukopisna zbirka posjeduje oko hiljadu kodeksa pisanih uglavnom na orijentalnim jezicima, arapskom, turskom, perzijskom, te jedan manji broj na latinskom i grčkom te jezicima naših naroda. Pored arapskog pisma zastupljena je latinica, starocrkvena ćirilica, bosančica i arebica.

U okviru Rukopisne zbirke smještena je Arhivska zbirku koja je sačinjena od nekoliko tematskih cjelina kao što su arhiv Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, dr. Jovana Kršića, kulturno-prosvjetnih društava Napredak i Prosvjeta, te oko 300 dokumenata Poljičke republike pisanih bosančicom.
U Kartografskoj zbirci posebnu pažnju poklanjamo nacionalnom fondu, tj. kartama na kojima je prikazana Bosna i Hercegovina. U fondu Kartografske zbirke nalaze se sve vrste karata (od 16. do 21. st), atlasi i turistički vodiči, referentna literatura. Najveći dio fonda čine karte zemalja Jugoistočne i Južne Europe, a od toga najviše je karata Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja.


U grafičkoj zbirci se sakupljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje: plakati, kalendari, razglednice, grafičke mape, katalozi izložbi, fotografije poznatih ličnosti, portreti i ostala neknjižna građa i referensna literatura iz oblasti umjetnosti. U zbirci se nalaze portret Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka (sarajevskog gradonačelnika i leksikografa), slika u ulju Romana Pertovića, te Safeta Krupića Pejsaž sa Une, grafičke mape sa radovima bosansko-hercegovačkih grafičara i dr., stare razglednice Sarajeva i kulturno-historijskih spomenika (Austro-Ugaraskog perioda), te ostalih gradova u Bosni i Hercegovini.


Velika nam je čast da je Komisija prepoznala značaj i vrijednost građe koju baštinimo, te smatramo da je potrebno što prije uspostaviti plan upravljanja i zaštite uz adekvatnu i profesionalnu pomoć, navode iz NUB BiH.


Previous Memorijalni centar Srebrenica predstavio priče žena koje su preživjele genocid
Next Ruski ambasador na informativnom razgovoru u MVP Bosne i Hercegovine

You might also like

BAŠTINA

Most iz 18. vijeka bit će sastavni dio budućeg trga u Gradačcu

Tokom uređenja Trga Alija Izetbegović u Gradačcu, izvođači radova otkrili su most iz 18. vijeka i temelje osmougaone ulazne kule na gradsku tvrđavu. Nadzorni organ, arhitekt Enes Sahačić kazao je Feni

KULTURA I UMJETNOST

Vrijedna zbirka sarajevskog kolekcionara: Posebni jatagani, dokument bosanskog vezira Ali Namik-paše koji je 1831. pokušao zaustaviti Gradaščevićev pokret…

“Nema tog alarma, tog ključa i tih blindiranih vrata, koji bi mogli sačuvati ovo moje blago”, kazuje nam kolekcionar, ipak, najviše ljut na nadležne institucije koje, tvrdi, ne čine ništa

BH RAZGLEDNICA

Kriva ćuprija, Mostar

  Na rijeci Radobolji, blizu njenog ušća u Neretvu u blizini Starog mosta, nalazi se Kriva ćuprija, minijaturna verzija Starog mosta. Sagrađena je 1558. godine, osam godina prije Starog mosta,