Istraga otkriva kako su obavještajne agencije pokušale izbaciti iz kolosijeka procesuiranje ratnih zločina, a Netanyahu je bio ‘opsjednut’ presretnutim razgovorima, piše Guardian.
Kada je glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC) objavio da traži naloge za hapšenje protiv izraelskih i Hamasovih čelnika, izdao je zagonetno upozorenje: „Inzistiram da svi pokušaji ometanja, zastrašivanja ili nepropisnog uticaja na službenike ovog suda moraju prestati odmah.”
Karim Khan nije iznio konkretne detalje o pokušajima miješanja u rad MKS-a, ali je primijetio klauzulu u osnivačkom ugovoru suda prema kojoj je svako takvo miješanje krivično djelo. Ako se ponašanje nastavi, dodao je, “moja kancelarija neće oklijevati da djeluje”.
Tužilac nije rekao ko je pokušao da interveniše u sprovođenju pravde, niti kako je to tačno uradio.
Sada, istraga koju su sproveli Guardian i izraelski časopisi +972 i Local Call može otkriti kako je Izrael vodio gotovo decenijski tajni “rat” protiv suda. Zemlja je rasporedila svoje obavještajne agencije da nadgledaju, hakuju, vrše pritisak, blate i navodno prijete višem osoblju MKS-a u pokušaju da poremete istrage suda.
Izraelska obavještajna služba uhvatila je komunikaciju brojnih zvaničnika ICC-a, uključujući Khana i njegovog prethodnika kao tužioca, Fatoua Bensoudu , presrećući telefonske pozive, poruke, e-poštu i dokumente.
Praćenje je bilo u toku posljednjih mjeseci, pružajući izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu unaprijed saznanje o namjerama tužioca. Nedavno presretnuta komunikacija sugerirala je da je Khan želio izdati naloge za hapšenje Izraelaca, ali je bio pod “ogromnim pritiskom Sjedinjenih Država”, prema izvoru upoznatom sa sadržajem.
Bensouda, koji je kao glavni tužilac otvorio istragu MKS-a 2021. godine, utirući put prošlosedmičnom saopštenju, takođe je špijuniran i navodno mu se prijetilo.
Netanyahu se jako zainteresirao za obavještajne operacije protiv MKS-a, a jedan obavještajni izvor ga je opisao kao “opsjednutog” presretnutim informacijama o ovom slučaju. Pod nadzorom njegovih savjetnika za nacionalnu sigurnost, napori su uključivali domaću špijunsku agenciju, Shin Bet, kao i vojno obavještajnu direkciju, Aman, i odjel za kibernetičku obavještajnu službu, Jedinicu 8200. Obavještajni podaci prikupljeni iz presretnutih podataka su, kažu izvori, proslijeđeni vladi ministarstva pravde, inostranih poslova i strateških poslova.
Tajnu operaciju protiv Bensoude, koju je u utorak otkrio Guardian, vodio je lično Netanyahuov bliski saveznik Yossi Cohen, koji je u to vrijeme bio direktor izraelske strane obavještajne agencije Mossad. U jednoj fazi, šef špijuna je čak zatražio pomoć tadašnjeg predsjednika Demokratske Republike Kongo, Josepha Kabile.
Detalje o devetogodišnjoj izraelskoj kampanji da osujeti istragu MKS-a otkrili su Gardijan, izraelsko-palestinska publikacija +972 Magazine i Local Call, izdanje na hebrejskom jeziku.
Zajednička istraga zasniva se na intervjuima sa više od dvadesetak sadašnjih i bivših izraelskih obavještajnih službenika i vladinih zvaničnika, viših ličnosti MKS-a, diplomata i advokata upoznatih sa slučajem MKS-a i naporima Izraela da ga potkopa.
Glasnogovornik MKS-a je u kontaktu sa Gardijanom rekao da je svjestan “proaktivnih aktivnosti prikupljanja obavještajnih podataka koje poduzimaju brojne nacionalne agencije koje su neprijateljski nastrojene prema sudu”. Rekli su da MKS kontinuirano provodi kontramjere protiv takve aktivnosti i da “nijedan od nedavnih napada nacionalnih obavještajnih agencija na njega” nije prodro u ključne dokaze suda, koji su ostali sigurni.
Glasnogovornik ureda izraelskog premijera rekao je: “Pitanja koja su nam proslijeđena su prepuna mnogih lažnih i neutemeljenih optužbi koje imaju za cilj da povrijede državu Izrael.” Vojni glasnogovornik je dodao: “IDF [Izraelske odbrambene snage] nisu i ne sprovode nadzorne ili druge obavještajne operacije protiv MKS-a.”
Od kada je osnovan 2002. godine, MKS je služio kao stalni sud poslednje instance za krivično gonjenje pojedinaca optuženih za neke od najgorih zločina na svetu. Optužila je bivšeg sudanskog predsjednika Omara al-Bashira , pokojnog libijskog predsjednika Moamera Gadafija i nedavno ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Khanova odluka da traži naloge protiv Netanyahua i njegovog ministra odbrane Yoava Gallanta, zajedno sa čelnicima Hamasa umiješanim u napad 7. oktobra, prvi je put da je tužilac Međunarodnog krivičnog suda tražio naloge za hapšenje lidera bliskog zapadnog saveznika, opsežno piše Guardian.
