Šta je kanal Ben Gurion koji je predložio Izrael i da li je povezan sa Gazom?

Dok Izrael pokušava bombardirati Gazu do zaborava, spekulacije rastu oko starog plana da se preseče kanal kao alternativa Suecu. Uz sravnjenu Gazu, neki misle da bi kanal mogao ići ravno kroz sredinu teritorije, analizira TRT World.

Da li je izraelski brutalni napad na Gazu samo kao osveta za Hamasove napade 9. oktobra?

Ili postoji zlokobniji plan iza onoga što Palestinci vjeruju da je početak druge ‘nakbe’ – ponavljanje “katastrofe” iz 1948. godine u kojoj su cionističke milicije napale Palestinu i protjerale desetine hiljada ljudi iz njihovih domova?

Dok izraelsko bombardovanje nastavlja da devastira Gazu — prije humanitarnog primirja — i protjeruje hiljade Palestinaca iz njihovih domova, onlajn čavrljanje vratilo je pažnju na stari plan jevrejske države da kopa kanal za povezivanje Crvenog mora sa Sredozemnim morem kroz zaliv Akaba.

Trasa predloženog kanala prolazi blizu sjeverne granice Gaze, opkoljene enklave koja je bila dom za više od dva miliona ljudi prije nego što je izbio najnoviji požar. Neki vjeruju da bi Izrael mogao čak promijeniti kurs kako bi presjekao kroz Gazu.

A inkriminirajući izvještaj u izraelskim medijima produbio je sumnju da Netanyahuova vlada nije postupila na osnovu obavještajnih upozorenja o mogućem napadu Hamasa, samo da bi to iskoristila kao izgovor za pokretanje svoje ‘kampanje čišćenja Gaze’.

Dakle, koji je to projekat kanala za koji je Izrael toliko zainteresovan? I zašto je tako suštinski povezan sa Gazom, gdje je u zračnim napadima ubijeno više od 15.000 ljudi – većinom djece i žena – u samo nekoliko sedmica?

Prema britanskoj novinarki i spisateljici Yvonne Ridley, Gaza bi mogla stajati na trasi predloženom putu glavnog drugog kanala u regionu.

“Jedina stvar koja spriječava da se novo-revidirani projekat oživi i otisne je prisustvo Palestinaca u Gazi”, napisao je Ridley u tekstu.

Ako se ostvari, projekat bi mogao poremetiti globalnu trgovinsku dinamiku razbijanjem egipatskog monopola nad ključnim trgovinskim putem između Evrope i Azije.

Alternativni kanal sa Izraelom na čelu takođe bi državi dao potencijalni strateški ekonomski značaj, navodi New Arab .

Predloženi kanal je skoro za jednu trećinu duži od Sueckog kanala dužine 193,3 km, koji trenutno pokriva otprilike 12 posto svjetske pomorske trgovine.

Preko 22.000 brodova je plovilo ovom strateškom rutom 2022. godine, koja se smatra jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih točaka.

Alternativa Suecu

Projekat kanala – nazvan po prvom izraelskom premijeru Ben Gurionu – prvi je put zamišljen davne 1960-ih, uz podršku saveznika Tel Aviva za sve vremenske prilike, SAD.

U memorandumu koji datira iz 1960-ih – s kojeg je sada skinuta povjerljiva tajnost – SAD su čak predložile korištenje nuklearnog eksploziva za stvaranje kanala preko pustinje Negev, dodajući da se “izgleda da je kanal na razini mora preko Izraela unutar raspona tehnološke izvodljivosti” .

Međutim, upozorava se da bi se najvjerovatnije “arapske zemlje koje okružuju Izrael oštro protivile izgradnji takvog kanala”.

Suecki kanal — koji povezuje Sredozemno i Crveno more — svečano je otvoren 17. novembra 1869. godine.

Bivši francuski konzul u Kairu, Ferdinand de Lesseps, prvi je postigao sporazum sa osmanskim guvernerom Egipta 1854. godine, što je kasnije dovelo do formiranja kompanije Suecki kanal dvije godine kasnije.

Kompanija Suez Canal, zajedničko francusko-britansko koncesiono preduzeće, dobila je 99-godišnji zakup za upravljanje kanalom, vlasništvom egipatske vlade, nakon završetka radova.

Geneza alternativnog kanala datira iz 1888. godine, kada su pomorske sile koje su činile Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Mađarska, Španija, Francuska, Italija, Holandija, Rusija i Turska potpisale Konstantinopoljsku konvenciju kako bi osigurale da Suecki kanal ostane otvoren za brodove svih nacija u svako doba, tokom rata ili mira.

Međutim, Egipat je spriječio Izrael da pristupi kanalu od 1948. do 1950. nakon uspostavljanja jevrejske države nakon “nakbe”, krvavog raseljavanja oko 750.000 Palestinaca.

To je dovelo do Suecke krize, ili trojne agresije, kada su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Izrael neuspješno pokušali da povrate kontrolu nad pomorskim trgovačkim putem. Kao odgovor, Egipat je iste godine zatvorio kanal za sve međunarodne brodove, što je izazvalo jedan od najvećih poremećaja trgovine ikada u pomorskoj historiji.

Sličan poremećaj 2021. godine također je oživio razgovore o izraelskom kanalu – kada se trgovački brod Ever Given nasukao, blokirajući Suec danima.

U junu su vlasti Sueckog kanala zaradile rekordnih 9,4 milijarde dolara u tekućoj finansijskoj godini, što je povećanje od 1,4 milijarde dolara u odnosu na prethodnu godinu.

‘Slijedi novac’

Korisnica društvenih mreža Celine Lilas , između mnogih drugih , objavila je svoje mišljenje o jednom od razloga zašto zapadne sile imaju tendenciju da podržavaju Izrael.

“Možda se pitate zašto žele da grade još jedan kanal?” kaže ona u svom videu, prije nego što nastavi da objašnjava kako “Izrael želi da zauzme Gazu, pripoji zemlju, preuzme je kako bi mogli da izgrade svoj kanal kroz nju.”

“SAD, UK i Francuska su za to jer će im to zaraditi mnogo novca po cijenu miliona uništenih života”, dodaje ona.

U komentaru sa više od 7.000 lajkova ispod videa stoji: “U vremenima rata, najbolje je nikada se ne fokusirati na emocije ili strane, već radije pratiti novac jer se uvijek radi o novcu.”

Neki od preko 11.700 komentara također su govorili o tome kako bi Izrael mogao biti zainteresiran za zauzimanje rezervi gasa u Gazi .

Međutim, mnogo je onih koji sumnjaju u planove kanala i izvodljivost izgradnje projekta.

Drugi korisnik društvenih medija priznao je da bi se prolazak kroz kanal pokazao izazovnim, dodajući: “Ali razmislite. Potpuna kontrola. Potpuna dominacija nad jednim od dva kanala koji povezuje svjetove i ugošćuje 30% sve svjetske trgovine. Čak i ako su SAD uzele samo polovicu od toga, to je i dalje 15% svjetske trgovine. Za to će SAD potrošiti milijarde na ovaj projekat.”

Još jedan korisnik je rekao: “Plan je bio da se iskopa nuklearnim oružjem. U SAD-u su pokušali nuklearno frakiranje. Samo zato što je neko to zapisao ne znači da će se to ikada dogoditi.”

Arab Weekly je 2021. citirao generalnog sekretara Federacije arapskih morskih luka, general-majora Essam Badawija, koji je rekao: “Razgovor o izraelskom kanalu je star. Zavisi od prirode tla na projektiranoj lokaciji i nivoa mora, što su dvije stvari koje su do sada ometale nastanak projekta.”

Yasar Jarrar, direktor AIG Consultinga i profesor na međunarodnoj poslovnoj školi Hult, rekao je da bi nezavisni lanac nabavke omogućio Izraelu da manje ovisi o drugim zemljama u pogledu hrane, energije i lijekova.

„Otuda i projekat kanala Ben Gurion, koji povezuje Crveno more sa Mediteranom i smanjuje zavisnost od Sueckog kanala“, rekao je on.

–Broj ubijenih Palestinaca od početka izraelskih napada 7. oktobra povećan je na 16.248, javlja Anadolu.

“Među žrtvama je 7.112 djece i 4.885 žena. U izraelskim napadima je i ranjeno više od 43.616 ljudi“, saopćio je Ured za medije pri Vladi u Pojasu Gaze.

U saopćenju se navodi da se u ruševinama i dalje kao nestalo vodi oko 7.600 ljudi širom Pojasa Gaze.

Okupirana Gaza leži na 1,7 milijardi barela nafte