Stećci: Bosansko naslijeđe koje prepuštamo drugima

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine organizovali su danas svečanost povodom nominacije stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, za upis na listu svjetske baštine UNESCO-a, prenose agencije.

‘Moraju danas biti ponosni svi poslanici kulturne baštine koji su uvidjeli kako jedna zemlja može zajedno sa svojim susjedima, Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, da napravi jedan veličanstven projekat nominacije stećaka, tim više što BiH i druge tri zemlje imaju oko 70.000 stećaka na svom prostoru’, rekao je tom prilikom ministar Civilnih poslova Bosne i Hercegovine Sredoje Nović.

Akademik Dubravko Lovrenović podsjetio je da je projekt nominacije stećaka počeo u Sarajevu krajem 2009. godine potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji predstavnika BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

Nominacijom je predviđen upis 30 nekropola sa stećcima, reprezentativnih primjera iz četiri zemlje na listu Svjetske baštine UNESCO-a.

A čiji su zapravo stećci – bosanski, ili pripadaju i susjednim zemljama?!

Prostorna raspoređenost ovih nadgrobnih spomenika je u tijesnoj vezi sa fazama razvoja srednjovjekovne države Bosne. Zajedno sa razvojem bosanske države, jačao je i ugledom bosanske crkve, tj. vjerske organizacije bogumila heretičke sekte.

Ta vjera bila je razlogom da je Bosna u XIII i XIV vijeku doživjela veliki broj invazija i pohoda od susjednih vladara, a da se Kulin ban već 1203.god. sa svojim plemstvom odriče bogumilske hereze pred papinim poslanikom. U jednom papinom pismu iz 1234.god. tvrdi se da je u Bosni tako porastao broj nevjernika da čitava zemlja liči na neprohodnu pustinju, zaraslu u trnje i koprive.

Negacija vjerskog bića i otpor raznim osvajačima, postali su stalna odlika bosanske države.

Država Bosna je svoj najveći uspon dosegla za vrijeme Tvrtka I Kotromanića, bosanskog bana (1354 – 1377) i kralja (1377 – 1391), vladara Bosne, Dalmacije, Hrvatske, Primorja i Raške.

U doba njegove vlasti mogli su se naći ovi spomenici na cijeloj teritoriji, tačno opisujući područja prostiranja bosanske države.

Pojava stećaka isključivo unutar granica bosanske države bila je nepogrešiva odlika te države u svim razvojnim fazama.

(MiruhBosne/sa-c.net)