Autor: Stefan Simić, mladi njiževnik iz Srbije
Kažu – Srbija nije genocidan narod –
Ko uopšte, kaže da jeste?
Ali to je mantra koja ovdje mora da se proda
Da bi se stvorila neprijateljska atmosfera
I vječita paranoja o neprijatelju koji vreba
Kao da ljudi ovdje, ovakvi kakvi su, nisu sami sebi najveći neprijatelj
Sve se okreće ka pojedincu
Srbija i dalje živi u kolektivnom i u lažnim mitovima
Neko nešto napravi, Srbin je to uradio
Srbin pobijedio, Srbin izgubio, Srbin, Srbin
Kao da čovjek nije ništa drugo u životu, nego samo i jedino Srbin
Takvi su nam i mediji
Mi i u XXI vijeku nemamo ljude sa imenom i prezimenom
Svako naše JA je Mi
Đoković je najbolji zato što je Srbin, Jokić isto
Kao da nigdje ništa ne uspijeva, i kao da se čitav svijet okreće oko Srbije
Vole nas, mrze nas
Koje nas?
Koji oni?
Što veći kompleks inferiornosti, veća frustracija i potreba za kompenzacijom
Gdje god da idem ne vidim nacije, vidim ljude
Ne obraćam se nacijama, nego ljudima
Nacionalisti su ovdje toliko isprali svijest
Da se nevini ljudi osjećaju krivo
I krivi, nevino
Brane se od nečega što nisu uradili
Dok se oni koji jesu oslobađaju krivice
Ja, Stefan Simić, nisam ništa počinio u Srebrenici
I tačka
Moje odgovornosti tu nema
I nemam šta kome da se pravdam, i izvinjavam, ni da se osjećam krivo
Osjećam ogromno sažaljenje, ali to je nešto drugo
Svako treba da pođe od sebe
Ko jeste, treba da mu se sudi
Mi konkretne i jasne stvari pretvaramo u metafizičke
Uz ono – da, ali… –
Nema ali
Ili jesi, ili nisi
Ko jeste, treba da odgovara
Ali ne tamo negdje, nego ovdje
Dokle više zamjena teza
Dokle više traganje za neprijateljima
Dokle više oni nas mrze
U posljednja dva mjeseca obišao sam ex-yu uzduž i poprijeko
Nisam primijetio da me neko mrzi zato što dolazim iz Srbije
Ako si drag kao čovjek, ti si drag kao čovjek. šta god da ti piše u ličnoj karti
Ljudima se nameće nacionalistička mantra, i onda rade, ili govore, u ime nekoga
Zato nikada ne kažem – ja kao Srbin
Nego – ja kao čovjek –
Zašto Srbija mora da ispašta zbog nekoga
Srbija nije genocidna
Pojedine politke i ljudi su to
Ne samo bili, nego i ostali
Nisam ja pozivao na ubistvo “100 muslimana” za jednog Srbina
Nisam ja bio ministar informisanja devedesetih
Nisam ja crtao nikome mete na glavi
Ko je to radio, odgovornost je njegova
Naše je da pravimo mostove, kako znamo i umijemo
A da ih ruši može svako