Suljagić: Historija ima nezgodan običaj da se obije o glavu onima koji je ne uče

Suljagić: Historija ima nezgodan običaj da se obije o glavu onima koji je ne uče

“Geografija nestanka” naziv je knjige autora Emira Suljagića koja je predstavljena sinoć u brčanskom Domu Islahijeta u organizaciji BZK “Preporod” Brčko i Izdavačke kuće “Vrijeme” iz Zenice.  

Uz autora, o romanu je govorio profesor Filozofskog fakultetu u Sarajevu Vahidin Preljević.

Preljević je kazao da Emir Suljagić kao direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari čini jako puno da sjećanje na genocid ostane prisutno u našem kulturnom pamćenju, ali i da je njegov spisateljski rad izuzetan doprinos izgradnji kulture pamćenja u Bosni i Hercegovini.

– Prva Suljagićeva knjiga “Roman o Srebrenici” je jedno od najvažnijih djela književne memoaristike kod nas, a knjiga o kojoj večeras govorimo je na neki način preludij i nastavak te knjige. “Geografija nestanka” pisana je stilom koji je rijedak u našoj književnosti i pulicistici. Naime, autor uspijeva objediniti svoje subjektivno traumatično iskustvo i, na neki način, objektivan pogled na to iskustvo. Ubijeđen sam da je Suljagićeva “Geografija nestanka” izuzetno važna knjiga koja će u vremenu pred nama predstavljati oslonac kojem ćemo se vraćati uvijek kada budemo govorili o našoj prošlosti i našem odnosu prema prošlosti – ocijenio je Preljević.

Autor Emir Suljagić navodi da je njegova najnovija knjiga djelo o Srebrenici u ratu i o tome šta je od Srebrenice ostalo.

– Govorim o svijetu koji je postojao i koji je brutalno razoren u Srebrenici, o tome šta je od toga svijeta ostalo i kako živjeti sa tim krhotinama prošlosti. Knjigu preporučujem svima onima koji dijele iskustvo devedesetih, a mislim da će, prije svega, korespondirati u velikoj mjeri sa iskustvom svih onih koji su ne samo preživjeli devedesete, već bili i predmet napada usmjerenog na biološki opstanak jedne grupe ljudi i cio jedan narod u ovoj zemlji. Važno je pisati o tim iskustvima jer historija ima vrlo nezgodan običaj da se obije o glavu onima koji je ne pamte i koji je ne uče – podvukao je Suljagić.

Emir Suljagić rođen je 1975. u Ljuboviji. Odrastao je u Bratuncu iz kojeg je u maju 1992. s porodicom izbjegao u Srebrenicu. Imao je sedamnaest godina kada je započela opsada Srebrenice. Od 1993. radio je kao prevodilac za vojne posmatrače Ujedinjenih Nacija (UNMO). Od 2002. do 2004. godine, izvještavao je za Dane i londonski IWPR s Međunarodnog tribunala za zločine počinjene na teritoriji bivše SFRJ u Den Haagu.

Završio je Fakultet političkih nauka u Sarajevu, a doktorirao 2009. u Hamburgu na Institutu za mirovna istraživanja i sigurnosne studije. Suljagić je poznat po zalaganju za prava osoba koje su preživjele genocid u Srebrenici. Između 2012. i 2014, učestvovao je u akcijama “Glasat ću za Srebrenicu” i ‘Koalicija 1. mart”. Trenutno obavlja dužnost direktora Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.

Knjiga “Geografija nestanka” objavljena je u izdanju Izdavačke kuće “Vrijeme” iz Zenice a program predstavljanja u Brčkom vodila je članica brčanskog “Preporoda” Ayla Korajac.

Izvor: Agencije

Previous Dan Mirze Delibašića u Tuzli: Premijerno prikazan dokumentarni film „Kinđe“ i promovisan časopis „Svijet košarke“
Next Mijatović: Sila nad manjinom pokazuje slabost

You might also like

RIJEČ

Bosanski kompozitor Vlado Podany: ‘ali što se volite uvlačiti u gu*ove svima van granica naše zemlje. Sram da vas bude’

Sarajevski kompozitor Vlado Podany osvrnuo se na najavljeni koncert povodom godišnjice Olimpijade u Sarajevu, a zapravo je rekao neke stvari o vladajućoj eliti i njihovoj politici. “Odvratno, 40 godina od

RIJEČ

Dobri duh Bošnjana kao temelj bosanske nacionalne politike

  Kako je živio u 19. vijeku, u vrijeme kada je kroz srpski i hrvatski nacionalni pokret vršen jak pritisak na Bošnjake, Ivan Frano Jukić je 1848. godine objavio sljedeći

RIJEČ

Meša Selimović: Bošnjak ili …

  Mehmed Meša Selimović (1910-1982) jedan je od najvećih književnika bivše Jugoslavije. To je mišljenje oko kojeg se malo ko spori. Međutim, vrlo česta su sporenja oko nacionalnog identiteta pomenutog