Svečano otvorena Arnaudija u Banjaluci: Naslijeđe nad kojim treba bdjeti

Svečano otvorena Arnaudija u Banjaluci: Naslijeđe nad kojim treba bdjeti

Obnovljena džamija Arnaudija u centru Banjaluke danas je svečano otvorena uz prisustvo velikog broja vjernika i drugih građana, te brojnih zvanica iz Bosne i Hercegovine i inostranstva.

Džamija je obnovljena uglavnom zahvaljujući sredstvima iz Turske, a obnova je koštala oko šest miliona KM.

Arnaudija je sagrađena u 16. vijeku, u zemljotresu 1969. godine oštećena, a 7. maja 1993. godine srušena miniranjem. Počinioci nisu otkriveni ni kažnjeni.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je pozvao sve dobronamjerne ljude Banje Luke da, bez obzira na njihovu životnu filozofiju i opredjeljenje, štite jedni druge od svakog zla i da čuvaju bogomolju drugoga kao što čuvaju i svoju vlastitu.

Danas je svečano otvorena posljednja obnovljena banjalučka džamija Arnaudija, a ovom značajnom događaju za cijelu Islamsku zajednicu prisustvovao je reisul-ulema, te se obratio prisutnim.

On je izrazio nadu da će obnova banjalučkih džamija vratiti stari duh otvorenosti Banjoj Luci, da će ohrabriti one čiji korijeni su s ovih prostora da se vrate i da će osnažiti dobre međuljudske odnose.

– Nadamo se da će svjetlo kandilja banjalučkih džamija osvijetliti put bolje budućnosti i da će pomoći da zacijele duboke rane. Ako vjerski objekti ne vrše tu ulogu i ne doprinose međuljudskoj korektnosti i čestitosti, ne podstiču ljude na plemenitost i kulturu i ne pozivaju ih na saradnju u dobru i na civilizacijsku izgradnju, onda ne vrše svoju ulogu koja im je namijenjena – kazao je, između ostalog, reisul-ulema.

Obraćanje reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića prenosimo u cijelosti:

 – Hvala Allahu Koji je odlikovao čovjeka nad ostalim stvorenjima. Koji je ljudima objavio Kurʼan. Neka je mir i spas na Muhammeda, a.s., prvaka vjerovjesnika i ljudi, izvora znanja i mudrosti, na njegov rod i ashabe. Gospodaru naš, uputi nas putevima koji Tebi vode i zaštiti nas od ljudi i naroda koji nam nasilje čine.

Ekselencije i eminencije, braćo i sestre, dragi prisutni!

Esselamu alejkum, mir s vama!

Božijom voljom i Njegovom podrškom danas svjedočimo velikom događaju: obnavljanju još jednog simbola naše vjere i postojanosti na ovim prostorima. Svjedočimo danas potvrdi velike historijske istine prema kojoj će one ideje koje grade nadvladati one koje ruše. Današnjim ponovnim otvaranjem ove drevne građevine, koja je stoljećima bila utočište dobrih ljudi, mi ispravljamo makar dio nepravde prema ovom gradu, njegovoj historiji i njegovim stanovnicima.

Danas u ovom lijepom gradu naše prelijepe domovine svih šesnaest prijeratnih džamija ponovo blistaju svojim sjajem i svjedoče o nama i našoj kulturi – kulturi u kojoj je uvijek bilo mjesta za druge i drugačije.

Obradovani smo i ohrabreni što su s nama naša braća iz Turske bez čije pomoći ovaj posao ne bismo mogli završiti. S nama su danas državni ministar u Vladi Republike Turske Mehmet Nuri Ersoj, predsjednik Dijaneta dr. Ali Erbaš, direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske Sinan Aksu i drugi naši dragi prijatelji iz ove prijateljske zemlje.

Ovo je naše zajedničko bosansko-osmansko naslijeđe, ali i naslijeđe čitave Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta nad kojim nam valja bdjeti. 

Istovremeno, naša radost je pomućena prisjećanjem na sve one džematlije ove džamije koji nisu više s nama, koji su ubijeni ili protjerani iz svog rodnog grada. Vrijeme je ovo i mjesto da se pored svih njih sjetimo i časnog muftije Ibrahim-ef. Halilovića koji je preživio više pokušaja atentata na njega i njegovu porodicu i svojim očima svjedočio rušenju džamija i pokušaja zatiranja svakog traga prisustva muslimana. Danas se sjećamo i Zahid-ef. Makića, vrijednog banjalučkog imama, koji je 23. septembra 1992. godine iz vatrenog oružja ubijen u gradu u kojem nije bilo vojnih dejstava i to u povratku kući nakon obavljenog akšam-namaza u “Mehdibeg” džamiji. Sjećamo se danas i rahmetli Murata Badića, šezdesetjednogodišnjeg starca iz Cazina, koji je kamenovanjem ubijen na dan postavljanja kamena temeljca za obnovu džamije Ferhadije. Za njegovo ubistvo niko nije odgovarao.

Sjećamo se, tugujemo i molimo za duše brojnih drugih, naše braće i sestara čiju žrtvu nikada nećemo zaboraviti.

Braćo i sestre, dragi prisutni.

Brine nas i to što danas uz ove obnovljene džamije jedva da imamo džemat.

Nadamo se da će obnova banjalučkih džamija vratiti stari duh otvorenosti ovom gradu, da će ohrabriti one čiji korijeni su s ovih prostora da se vrate i da će osnažiti dobre međuljudske odnose. Nadamo se da će svjetlo kandilja banjalučkih džamija osvijetliti put bolje budućnosti i da će pomoći da zacijele duboke rane.

Ako vjerski objekti ne vrše tu ulogu i ne doprinose međuljudskoj korektnosti i čestitosti, ne podstiču ljude na plemenitost i kulturu i ne pozivaju ih na saradnju u dobru i na civilizacijsku izgradnju, onda ne vrše svoju ulogu koja im je namijenjena.

Džamija je uvijek bila mjesto koje u nama izgrađuje mjeru postupanja u nastojanju da se pravilno i korisno postavimo prema svemu s čim dođemo u dodir. Džamija ljude uči zajedništvu i tako ih održava u ravnoteži i harmoniji sa svijetom u kome žive. Imati mjeru u životu, dokučiti tu mjeru, najveće je čovjekovo umijeće. Zakidanje na mjeri – odstupanje od umjerenosti – ima loše posljedice i među ljude unosi mržnju, pakost i uskraćuje im ljubav u međusobnim odnosima. Stoga, neka nam odmjerenost u svemu bude najvažnija, mjera svih stvari. Ta, mi smo, po slovu Kur’ana, ummet srednjega puta, zajednica umjerenosti i odmjerenosti, pa neka i naše džamije u našim mahalama budu centri u kojima će se njegovati takva orijentacija, u kojima ćemo jedni druge prepoznavati kao braću i sestre i iz kojih ćemo svakim danom izlaziti kao bolji i plemenitiji ljudi.

Džamija je i mjesto širenja islamske i opće kulture i obrazovanja. Pa neka i ova džamija bude mjesto okupljanja dobrih i pobožnih ljudi; mjesto u kojem će se odgajati velikani, ljudi visokog morala i visokih ambicija, muškarci i žene koji će ponizno služiti svojoj zajednici i svojoj domovini; i prednjačiti u dobru.

Želim kazati da su muslimani generalno uvijek doprinosili napretku, čuvali, branili i štitili ono što svijet može učiniti boljim i ljepšim. Upravo je džamija doprinijela da komunikacija među ljudima uvijek bude otvorena i srdačna, topla i prijateljska.

Zato se s pravom pitamo odakle su došli oni koji su bez razloga bili spremni porušiti sve banjalučke džamije i sve druge do kojih su došli. Nadam se da ovih šesnaest banjalučkih ljepotica više nikada neće dohvatiti rušilačka ruka. Bože, molimo Te da tako i bude.

Nijedan objekat u kome se istinski zaziva Dragi Bog ne bi trebao ikome smetati: ni hrišćanska crkva, ni jevrejska sinagoga. Naprotiv, muslimani su pozvani da i njih štite i brane od nasrtaja onih koji nemaju svijesti o njihovom značaju i o vrijednosti međuljudskih i međureligijskih odnosa. I muslimani su to činili, i činit će, ako Bog da. To je njihova vjerska obaveza; tome ih uči njihova džamija. Kur’an kaže: A da Allah ne suzbija neke ljude drugima, do temelja bi bili porušeni manastiri, i crkve, i havre, a i džamije u kojima se mnogo spominje Allahovo ime. (El-Hadždž, 40)

Pozivam sve dobronamjerne ljude ovoga grada, bez obzira na njihovu životnu filozofiju i opredjeljenje, da štite jedni druge od svakog zla i da čuvaju bogomolju drugoga kao što čuvaju i svoju vlastitu. Jedni drugima smo najpreči.

Također, ovom prilikom pozivam Banjalučane, koje je ondašnji zločinački režim otjerao iz ovog njihovog grada, da se vrate i svoj život provode ovdje, kao svoji na svome, i da zajedno s drugim čestitim ljudima u njemu doprinose daljnjem napretku i prosperitetu grada u svakom pogledu.

Vratite se u svoju Bosnu, svojoj avliji, jer “Sunce tuđeg neba neće vas grijati kao ovo ovdje”, kako reče naš pjesnik Aleksa Šantić i jer pripadate ovoj zemlji i ovom nebu! Ova vas džamija treba; ovaj grad vas treba; ova zemlja vas treba. Vas i vašu djecu.

Dragi Banjalučani!

Vi imate stoljetno iskustvo zajedničkog življenja i međusobnog kulturnog prožimanja. To je nešto što struji vašim žilama i unosi toplinu u vaše duše. Čuvajte to i svoje iskustvo prenesite na svoju djecu. Govorite im o ljepoti zajedničkog življenja. One koji ne budu umjeli živjeti s drugima i s njima dijeliti životni prostor život će, bez sumnje, potisnuti na marginu i oni će kaskati za drugima.

Rukovodstvo ovoga grada pozivam da poštuje vjersko opredjeljenje svake osobe, da ljude tretira jednako i svima pruža jednaku šansu za uspjeh, te da njeguje kulturu mira i suživota. Neka nasilje zauvijek ode iz ovog grada – na dno odlagališta nepoželjnog, ponižavajućeg i lošeg.

Neka su vam blagoslovljeni svi hramovi u kojima se istinski veliča Bog svih ljudi, i neka i ovih šesnaest naših džamija budu svjetionici na stazi radosti, uspjeha i lijepog življenja.

Bože, blagoslovi ovaj grad i njegove ljude i neka se u njemu spominje ime Tvoje sve do Sudnjega dana. I slobodno uče ezani i zvone crkvena zvona. Neka Arnaudija iznova svjedoči o dobroti ljudi ovoga grada. Amin!”

Na svečanom otvorenju džamije Arnaudija obratili su se, između ostalih, ministar za kulturu i turizam Republike Turkiye Mehmet Nuri Ersoy, predsjednik Uprave za vjerske poslove Turkiye Ali Erbas, direktor Generalne vakufske direkcije Republike Turkiye Sinan Aksu, reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, direktor Vakufske direkcije Bosne i Hercegovine Senaid Zajimović, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić, muftija banjalučki Ismail Smajlović, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i predsjednik entiteta Republika srpska Milorad Dodik.

Dodik je ovom prilikom kazao da ovo okupljanje svjedoči da je čin rušenja ove džamije prije 30 godina bio čin bezumlja. 

– Ne može se nikakvim rušenjem dovesti u pitanje postojanje ovakvih bogomolja. Danas svjedočimo tome da je ponovo izgrađen ovaj prelijep objekat. U ime Republike srpske želim zahvaliti svima onima koji su pomogli obnovu ove džamije, posebno Republici Turskoj i drugim institucijama. Vama, vjernicima muslimanima želim čestitati Dan džamija i ponovnu izgradnju ovog prelijepog objekta, koja je svjedok postojanja i radosti – poručio je Dodik.

– Ova džamija upotpunjuje ljepotu džamija koje su godinama krasile Banja Luku, a postala je dijelom srca Banjalučana i svih onih koji su boravili u njenom okrilju – kazao je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Banja Luka hafiz Muamer Okanović.

Kako svjedoče prisutni Banjalučani, teško je govoriti o emocijama, kada svjedoče izgrađenoj džamiji i velikom broju prisutnih džematlija.

Građani iz cijele Bosne i Hercegovine na otvaranju džamije Arnaudija u Banjaluci

Građani iz svih krajeva Bosne i Hercegovine došli su danas u Banjaluku.

Nura Muratović iz Srebrnika, kaže da joj jako bitno danas biti u Banjaluci.

“Gdje god je proklanjanje, to za našu vjeru i to je normalno, bitno je za svakoga ko hoće i želi normalno. Jutros smo krenuli u pola tri da dođemo ovdje“, rekla je ona.

Naim Mujkanović iz Čelinca rekao je da mu današnji događaj budi posebne emocije jer je tu rođen, a sada živi u Sanskom Mostu.

“Budi, kako ne budi, tu sam rođen, živio, odrastao, i sada sam tu, dođem budem po cijelu zimu tu“, rekao je on.

Esma Ramulić iz Rakovčana redovno posjećuje ovakve manifestacije, a obnovljena Arnaudija džamija joj izgleda jako lijepo.

“Izgled je lijep, a bitno mi je to, zato sam i došla tu, jer je to jedan veliki dan za nas“, kazala je Esma Ramulić.

“Kako izgleda, da podsjeti na stara vremena, kakva je bila prije džamija , davno, prije 50 godina, tako eto samo da vidim to, u ime Boga dragog“, rekao je Aziz Tatarević iz Banovića.

-Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu porušeno je više od 800 džamija, a skoro sve su obnovljene.

Na području Banja Luke srušeno je 16 džamija i sve su, zaključno s Arnaudijom, obnovljene.

(Agencije/MiruhBosne)

Previous Arhitekta Muharem Avdagić: Više od 80 godina uz Arnaudiju
Next Ibrahim Šehić: Čuvajte nam Bosnu i Hercegovinu, a ja sam od danas najglasniji navijač

You might also like

BAŠTINA

Brčko: Baza podataka autohtonih vrsta voća

Udruženje “Voćni klub” iz Brčkog formiralo je genetsku banku podataka voćnih vrsta u kojoj su za godinu prikupljeni podaci o brojnim autohtonim i starim vrstama voća koje postoje samo u

BAŠTINA

Godišnjica prve Gazi Husrev-begove vakufname

 (MINA) – Gazi Husrev-begov vakuf danas obilježava godišnjicu prve vakufname, pisane u novembru 1531. godine, a koja se odnosila se na džamiju, imaret i hanikah. Drugu vakufnamu Gazi Husrev-beg je

BAŠTINA

Privodi se kraju rekonstrukcija najveće mostarske džamije

  U toku su završni radovi na rekonstrukciji najveće mostarske, a nekada i najveće hercegovačke, Sinan-pašine ili Atik džamije u mostarskom naselju Mejdan. Nakon 69 godina od rušenja, ove godine su vjernici