Svečanost povodom 487. godišnjice rada i postojanja Gazi Husrev-begove biblioteke

Svečanost povodom 487. godišnjice rada i postojanja Gazi Husrev-begove biblioteke

U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu danas je organizirana svečanost u povodu 487. godišnjice rada i postojanja ove naučno-kulturne institucije.

Ovogodišnji program obilježavanja je u znaku desetogodišnjice preseljenja Gazi Husrev-begove biblioteke u novu zgradu, koja je otvorena 2014. godine.

U okviru programa su tradicionalno dodijeljena priznanja za poseban doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke.

Dobitnici priznanja ove godine su reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, Ministarstvo vakufa Države Katar (Ambasada Države Katar u BiH), Fehim Škaljić, akademik Enes Karić, prof. dr. Ahmet Alibašić, dr. Lejla Gazić, Ahmed Mešić i Dragan Golubović.

– Uz napomenu da Gazi Husrev-begova biblioteka predstavlja centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, pa i našeg bitisanja i trajanja ovdje želim, u povodu desete godišnjice njenog useljenja u ove prostorije, ukazati na nešto veoma važno: na ljudski faktor ove Biblioteke – kazao je ovom prilikom reisul-ulema Kavazović.

Podsjetio je da biblioteke osnivaju ljudi i ljudi brinu o njima, doprinose njihovom razvoju i afirmaciji ili propadanju i marginalizaciji.

– Tako je i s ovom bibliotekom: osnovao ju je Allahov rob, dobri i pobožni čovjek Gazi Husrev-beg, a brojni drugi su kroz desetljeća i stoljeća brinuli o njoj kao o velikom emanetu, čuvali je i unapređivali. Tako je bilo sve do ovog našeg vremena, a tako je i u ovom vremenu – istakao je reisul-ulema Kavazović.

Iako rad Biblioteke u posljednjih deset godina u novim uvjetima predstavlja kratak period u odnosu na njeno gotovo polumilenijsko trajanje, ipak, ovo desetljeće se umnogome razlikuje u odnosu na prohujala stoljeća.

– Od preseljanja u novu zgradu 2014. godine, Gazi Husrev-begova biblioteka redovno obilježava godišnjicu osnivanja i kontinuiranog rada. U ovoj zgradi, Gazijina biblioteka je nastojala paralelno razvijati sve segmente svoga djelovanja; od bibliotečkog i arhivskog, preko muzejskog i naučno-istraživačkog, do kulturološkog. Ovom prilikom želimo se zahvaliti Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u čijem sastavu radi i djeluje Biblioteka, zatim našim prijateljima i donatorima koji prepoznaju naš rad i koji su nam pružili pomoć pri realizaciji naših projekata – kazao je direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić.

– Biblioteka je nastavila hoditi stazama svog osnivača Gazi Husrev-bega i biti na usluzi tragaocima za knjigom i naukom. Marljivo radeći na obogaćivanju, stručnoj i naučnoj obradi i prezentiranju građe, saradnjom sa srodnim institucijama, edukacijom svojih uposlenika, nastojala je odgovoriti potrebama svojih korisnika i pozicionirati se kao moderan, i vremenu u kojem djeluje, primjeren hram znanja – saopćili su iz Biblioteke.

Zahvaljujući novom opremljenom prostoru, otvorila je i novu stranicu komunikacije s javnošću organizirajući brojne edukativne, naučne i kulturne sadržaje.

-Gazi Husrev-begova biblioteka danas ima oko stotinu hiljada bibliotečkih jedinica, među kojima je preko 10.500 rukopisnih kodeksa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku, između devet i deset hiljada pojedinačnih dokumenata na osmanskom jeziku, oko 21.000 štampanih knjiga na orijentalnim i preko 30.000 na na evropskim jezicima, kao i bogat fond periodike od kraja 19. stoljeća do najnovijih časopisa koji se objavljuju kod nas i u svijetu. Biblioteka posjeduje i vrijednu muzejsku zbirku, fototeku i zbirku poštanskih maraka.

Previous BHRT: Poruke podrške kolega, glumaca, sportista, političara, muzičara...
Next Pored bosanskih, na Vlašiću najviše gostiju iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke

You might also like

BAŠTINA

Radovi na fočanskoj Aladži pri kraju, otvorenje koncem godine (FOTO)

  Više od četvrt stoljeća je prošlo kako je do temelja porušena fočanska ljepotica Aladža, džamija koja je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i listu spomenika svjetske baštine

KULTURA I UMJETNOST

Muzej soli: Iz neolitskih tava do bosanskih stolova

Jeste li se nekada zapitali, kada solite hranu, kako, odakle, i na koji način je kuhinjska so stigla do vašeg stola? Kako je stoljećima eksploatisana i na koji način je

BAŠTINA

Sarajevo: Obnovljena fasada na zgradi stare Željezničke stanice na Bistriku

Radovi na kompletnoj rekonstrukciji, rehabilitaciji i sanaciji nacionalnog spomenika Bistričke stanice počeli su u oktobru. Zgrada željezničke stanice Bistrik izgrađena je nakon što su austrougarske vlasti 1882. godine željeznicom uvezale