Teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine ne smije biti doveden u pitanje

Ministar vanjskih poslova Danske Jeppe Koffod kazao je danas da teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine ne smije biti ugrožen i svi oni koji prijete tome suočit će se s ozbiljnim sankcijama, dodajući da u Evropi nema mjesta onima koji prijete miru i stabilnosti.

Kao jedan od govornika na konferenciji nazvanoj “Bosna i Hercegovina – 30 godina moderne nezavisnosti – izazovi i perspektive na putu u članstvo u Evropskoj uniji” održanoj u online formatu u organizaciji Ambasade Bosne i Hercegovine u Kopenhagenu i u saradnji s danskim Helsinškim komitetom za ljudska prava, ponovio je da je 30 godina od nezavisnosti Bosne i Hercegovine i više od 25 godina od kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum kojim je završen strašan rat.

– Ipak ove dvije godišnjice nisu razlog za slavlje jer je situacija u Bosni i Hercegovini veoma ozbiljna, kakva nije bila već godinama. Čujemo priče o odcjepljenju i raspadu države. Mi u Evropi uzimali smo mir u posljednjih četvrt stoljeća zdravo za gotovo, ali građani Bosne i Hercegovine znaju da on može biti krhak – dodao je.

Podvukao je da je današnja situacija uzrokovana odlukama političkog vodstva bh. entiteta rs, te ukoliko nastave ovim putem suočit će se s ozbiljnim sankcijama.

– Ukoliko žele promijeniti trenutno ustavno uređenje države to moraju učiniti u skladu s Ustavom i u saglasnosti s drugim političkim liderima u zemlji. Ustav Bosne i Hercegovine treba biti unaprijeđen, on je uspostavio komplicirano uređenje. On je možda bio potreban kompromis u trenutku ratnih dejstava, ali danas predstavlja veliko opterećenje za zemlju – smatra Koffod.

Samo na taj način Bosna i Hercegovina može krenuti putem od Dejtona do Brisela zbog čega je šef diplomatije Danske pozvao sve političke lidere da se upuste u promjene Ustava na osnovu već datih brojnih preporuka.

– Lideri imaju obavezu prema građanima BiH i obavezu gledati izvan svojih ličnih privilegija i raditi na boljoj budućnosti. Vrijeme je da se radi na potrebnim reformama – zaključio je Koffod.

Predsjednik danskog Helsinškog odbora za ljudska prava Karsten Fledelius i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserkobili su govornici na konferenciji nazvanoj “Bosna i Hercegovina – 30 godina moderne nezavisnosti – izazovi i perspektive na putu u članstvo u Evropskoj uniji”.

Oni su upozorili na trenutno zabrinjavajuću situaciju u Bosni i Hercegovini, a Fledelius je podsjetio na duge prijateljske odnose između Bosne i Hercegovine i Danske, ali i podvukao da ovakve krize pokazuju da je mir na zapadnom Balkanu vrlo krhak zbog čega je od izuzetne važnosti čuvati ga.

Upozorio je i na dezinformacije u javnom prostoru na koje se uvijek mora paziti, a međunarodna zajednica treba voditi računa da se mir i stabilnost očuvaju te nedvosmisleno podržavati Ured visoko predstavnika međunarodne zajednice.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko kazala je da je sadašnja situacija uzrokovana, između ostaloga, i odnosima koje Srbija ima s bh. entitetom rs, ali i činjenica da se rijetko reagira na dokumente koje Srbija usvaja, a koji potkopavaju Bosnu i Hercegovinu.

– Eskalacija nacionalizma u Srbiji i rs povećavaju nesigurnost u budućnost te ukazuju na rastuću islamofobiju. Ne smije se zaboraviti da je zapadni Balkan dio Evrope te mir i sigurnost te regije mora biti u fokusu Evropske unije i NATO-a – naglasila je Biserko.

Učesnicima se obratio i sudac Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović koji je kazao da su u ovom sudu svjesni svih nedemokratskih postupaka u BiH, a podsjetio je i na nekoliko odluka tog suda koje su utvrdile ustavnu diskriminaciju.

– Bosanci u Bosni i Hercegovini su manjina. Zamislite da su Danci manjina u Danskoj kako je to slučaj u BiH. Važno je prekinuti diskriminaciju koja je godinama prisutna – kazao je Vehabović.

Današnja konferencija ima za cilj da članovima danskog Parlamenta, širokom političkom i naučnom auditoriju u Danskoj, Bosni i Hercegovini i šire, u okolnostima globalnih evropskih i svjetskih političkih previranja, približi trenutne političke odnose u Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu.

Organizatori kažu da je u pitanju veoma važna konferencija, posebno u trenutku kada Bosna i Hercegovina prolazi kroz jednu od najvećih političkih izazova u njenoj novijoj historiji, dok ujedno obilježava i 30 godina moderne nezavisnosti.