Visočka dolina i dolina rijeke Bosne je kolijevka i središte naše zemlje i ovog dijela kontinenta već hiljadama godina. Kako u periodu srednjovjekovne Bosanske države, tako i u dalekoj prošlosti – od oko 5.000 godina prije Isaa/Isusa i vremena butmirske kulture. Arheološka istraživanja i rezultati su fascinantni. U kontekstu bogate historije i nalazišta, ne zvuči nelogično ni priča o piramidama…
-Izuzevši nekoliko grobova djece u Obre II (Benac 1973a, 72-82), ljudski ostaci su bili nepoznati u kontekstu butmirskih nalazišta. Stoga je otkriće ljudskih kostiju u jednom od popunjenih jaraka u Okolištu bilo najveće iznenađenje. Prvi ljudski ostaci jednog čovjeka su pronađeni u području 2 u slojevima najmlađe faze eksternog jarka, za koji je radiokarbonskom analizom utvrđeno da datira između 5000. i 4900. p.n.e.
U Okolištu kod Visokog nije bilo manje od 200 kuća 4800 godine p.n.e. U D. Moštrama stotinu kuća. Imamo posla sa ne manje od 700 kuća u visočkoj kotlini u Butmirskom periodu, smatraju arheolozi.
Zbog malog domaćinstva veličine (60 m2), računato je za oko 5 osoba svako domaćinstvo, što daje ukupno 3500 stanovnika u visočkom basenu. (Gustina naseljenosti od oko 32 stanovnika po km2.)
Ako je gustina naseljenosti bila slična u drugim središtima Butmira, primorani smo pomisliti na oko 32.000 stanovnika na 1.000 kvadratnih kilometara u glavnom distributivnom području.
Analiziran je i raspored različitih kategorija pronalazaka.
Unutar kuće 1 je raspored krhotina keramike i funkcionalna klasifikacija posuda koje su mogle biti rekonstruisane omogućio identifikaciju tri područja aktivnosti: sjeveroistočna soba je služila za kuhanje, centralna soba za skladištenje, a jugozapadna za konzumiranje hrane. Višestruko pojavljivanje utega za tkalački stan upućuju na to da su sjeveroistočni dijelovi kuće korišteni i za tkanje.
Prema prvim rezultatima paleobotaničkih i paleozooloških istraživanja proizvodnja hrane je u kasnom neolitiku u Visočkoj dolini i okolnim područjima bila bazirana na kombinaciji agrikulture i uzgajanju životinja.
Među domaćim životinjama, stoka je dominirala sa 88% zastupljenošću u broju kostiju. Ovo se dobro slaže sa rezultatima iz Obri gdje je stoka postajala važnija u odnosu na ovce na početku kasnog neolitika.
Agrikultura se u Okolištu sastojala od uzgajanja žitarica, uglavnom dvozrne pšenice i divljeg jednozrnca.
raž; postoje dokazi o kultivaciji nekoliko mahunarki kao što su leća i grah. Ishrana je dopunjavana prikupljenim voćem, uključujući lješnike, divlju lozu i smreku.
Rezultati istraživanja u Visočkoj dolini već pokazuju da se tokom neolitika desio razvoj prema složenijim strukturama naselja, vjerovatno pod uticajem uspostavljanja hijerarhijskog naseljavanja. Ova promjena bi mogla imati svoje korijene u funkcionalnoj i socijalnoj diferencijaciji butmirskog društva.
Unutar ovog naselja je područje Okolišta očigledno igralo važnu ulogu.
Osim svoje izuzetne veličine i velikog broja stanovnika, velika gustina gradnje i iscrpan sistem utvrda ga izdvajaju i ukazuju na njegovu centralnu ulogu.
Izvori:
-http://h.etf.unsa.ba/butmir/okoliste2.html
-M. Spataro and Biagi, P. (eds.) A Short Walk Through the Balkans: the First Farmers of the Carpathian Basin and Adjacent Regions. Trieste, Società per la Preistoria e Protostoria della Regione Friuli-Venezia Giulia Quaderno 12, 2007.
(MiruhBosne)
