Turske stipendistice vratile se u Bosnu, sada vode modernu stomatološku ordinaciju

Turske stipendistice vratile se u Bosnu, sada vode modernu stomatološku ordinaciju

 U vremenu kada je javni prostor zatrpan vijestima o odlasku mladih, pravo je osvježenje pročitati kako se bh. studenti, nakon završenih fakulteta u inostranstvu, vraćaju u Bosnu i Hercegovinu i stečenim znanjem i vještinama danas služe svom narodu i domovini.

Upravo iza jedne takve priče su i stipendistice Republike Turkiye, diplomantice stomatologije na turskim univerzitetima, koje danas u Sarajevu vode vrlo uspješnu i modernu stomatološku ordinaciju Estesa. Riječ je o Tuzlanki Merimi Suljkanović-Bunjo, koja je stomatologiju diplomirala na Univerzitetu Istanbul, i Sarajki Aidi Kešmer, diplomantici Univerziteta Hacettepe u Ankari, javlja Anadolija.

U toku su prijave za program stipendiranja ”Turkiye Burslari” za dodiplomske, master i doktorske studije, riječ je o programu namijenjenom strancima koji žele studirati u Turkiye. Prijave su otvorene do 20. februara. Tim povodom smo razgovarali sa Suljkanović-Bunjo i Kešmer, koje su novinaru Anadolije prenijele svoja iskustva sa školovanja u Turkiye te govorile o tome koliko je boravak u Turkiye i školovanje u toj zemlji za njih bilo korisno kako u životu tako i u poslu kojim se danas bave.

– “Ostvarite svoje snove, budite alumnisti Republike Turske”

Suljkanović-Bunjo ističe kako je veoma ponosna što je diplomirala na Istanbulskom univerzitetu, koji je osnovan davne 1453. godine i rangiran je među prvih 500 univerziteta u svijetu.

“Pored profesionalne afirmacije obogatila sam se za mnogo toga, upoznala sam tursku kulturu i tradiciju, upoznala čak i kulture nekih drugih zemalja posredstvom njihovih studenata koji su također bili u Istanbulu“, kaže Suljkanović-Bunjo.

Dodaje kako je nakon završetka fakulteta u Istanbulu stekla znanje i iskustvo s kojim je mogla raditi i nastaviti školovanje u drugim zemljama svijeta. Ipak, njena želja bila je vratiti se u domovinu.

“Ja sam odlučila vratiti se u Bosnu i Hercegovinu. Najprije sam radila kao stomatolog, te medicinski savjetnik i prevodilac za turski jezik za turske i bosanske kompanije. Nakon toga zaposlila sam se i trenutno radim u jednoj od najboljih dentalnih klinika u Sarajevu”, navodi Suljkanović-Bunjo.

Ističe također kako njena veza sa Turkiye nije nikada prestajala, ni nakon završetka studija te se nastavlja i danas kroz brojne stručne edukacije na kojima joj se pridružuju i kolege iz Bosne i Hercegovine, koji također žele kvalitetno usavršavanje.

Ono što također smatra vrlo vrijednim u Turkiye jeste što je, kako pojašnjava, zemlja koja osim kvalitetnog obrazovanja nudi i bogat socijalni i društveni život. Na taj način strani studenti upoznaju novu kulturu, mnogo putuju, u konačnici ostvaruju kontakte za budućnost kako u profesionalnom tako i u privatnom životu.

“Uspostavljate neke kontakte koji će vam značiti u budućnosti i u tom smislu je korist zaista višestruka. Mnogo toga smo dobili tim obrazovanjem, i mogu slobodno reći da je najljepši dio mog života upravo period studiranja u Turskoj. Često se prisjetim toga, ta veza još uvijek traje, često sam tamo, to je ‘meeting point’ nas kolega iz cijelog svijeta”, kaže Suljkanović-Bunjo.

Govoreći i o studentskim iskustvima s turskim narodom, Suljkanović-Bunjo kaže kako su ona pozitivna u svakom slučaju.

“Veoma smo slični, jedina barijera na početku bude ta jezička, koju ubrzo savladate. Tako da kasnije prepreka ne ostaje, osjećate se kao svoj na svome. Okolina je jako pozitivna i prijatna, ne osjećate nikakvu razliku između Turske i svoje domovine. Tako da moja iskrena preporuka svima koji žele investirati u svoju karijeru i budućnost je definitvno da apliciraju za stipendije Vlade Republike Turske. Budite smjeli, odlučni, ostvarite svoje snove, budite jedni od nas, budite alumnisti Repulike Turske”, zaključuje Suljkanović-Bunjo.

– Kešmer: “Nećete imati osjećaj da ste otišli u stranu zemlju, već da ste došli kući”

Aida Kešmer završila je stomatologiju na Univerzitetu Hacettepe u Ankari, koji je također jedan od najprestižnijih turskih univerziteta. Sticajem ratnih okolnosti s početka 90-ih godina našla se u Turkiye zajedno s porodicom. U tom periodu još je pohađala osnovnu školu, tako da je upoznata sa cjelokupnim obrazovnim sistemom Turkiye. Ističe da je on posebno kvalitetan u segmentu njene branše, stomatologije.

Za stipendiju Republike Turkiye kaže kako obuhvata smještaj, hranu, školarinu i sve što je potrebno jednom studentu. Dodaje kako je odnos države Turkiye prema stranim studentima definitivno puno više od stipendije u novčanom smislu.

“Turska je jedna zemlja koja pruža mnoge mogućnosti, prvenstveno velike mogućnosti u vašem usavršavanju. Uz sve to naučite turski jezik, upoznate novu kulturu, mogu reći da je zaista bilo prelijepo studirati u Turkiye”, kaže Kešmer.

Posebno ističe odnos turskog naroda prema studentima iz Bosne i Hercegovine, a to opisuje riječima: “Zaista imaju razumijevanje za bosanske studente. Kad kažete da ste iz Bosne, nekako osjetite da su vam još više naklonjeni. Jednostavno vam žele biti podrška i stvarno se osjećate privilegovanim u svemu tome”.

Kešmer skreće pažnju na to kako budući studenti trebaju imati na umu da studiranje izvan domovine donosi neke druge koristi, mimo sticanja zvanja i diplome.

“Vi naučite kako živjeti sa određenom količinom novca, sa određenim vremenom, naučite jednostavno snalaziti se u životu, jer tamo ste sami a porodica je daleko. Dalje, pored diplome koju dobijete na fakultetu vi ujedno stičete jednu životnu diplomu koja je jako bitna. Ja bih preporučila svakom studentu da to iskusi, da ode vani studirati, pogotovo u Tursku, koja je kao naša druga zemlja. To je jedno iskustvo koje ne možete steći u svom gradu, kada studirate u svojoj domovini. Turska je ogromna zemlja, neki njihovi gradovi su veličine naše zemlje. Tako da stičete jedno novo iskustvo, mijenja se vaš način gledanja na život i svijet. Otići studirati vani je svakako pametan korak”, pojašnjava Kešmer.

Posebna vrijednost i za Kešmer je svakako činjenica da se nakon školovanja vratila u domovinu. Pojašnjava kako je i kroz cijeli proces školovanja u Turkiye imala priliku shvatiti da je domovina uvijek prioritet.

“Ko god je otišao (studirao) u Tursku, jednostavno tamo naučite da je vaša zemlja ona glavna. Vi napustite svoju zemlju, steknete to iskustvo, potom se vratite u svoju zemlju i koristite svom narodu. Mi smo danas praktično jedan svijet u malom, jer svi studenti koji su završili fakultet u bilo kojoj zemlji, svojim sunarodnjacima pružaju jedan drugačiji pogled na svijet, upravo kroz iskustva koja su prošli”, kaže Kešmer.

Istanbul kao najveći grad i glavna turska metropola obično je najviše primamljiv među studentima, no Kešmer kaže da budući studenti ne trebaju bježati ni od “manjih gradova” u Turkiye, koji su opet gradovi s višemilionskom populacijom.

“Imate jako lijepih gradova, historija, kultura su jako bogate. Uz to, u manjem gradu će se možda i lakše snaći, možda je to čak i bolje za studente. Možete se bolje upoznati s lokalnim stanovništvom. U suštini, ne treba bježati od manjih gradova. Istanbul jeste Istanbul, zasebna je priča, ali Turska je i nešto drugo, nije samo Istanbul”, navodi Kešmer.

S obzirom da kod roditelja ponekad zna biti određena doza zabrinutosti i strepnje u kontekstu slanja ženske djece na studije izvan domovine, Kešmer smo zamoliti da prenese i iskustva na tom planu, a ona poručuje kako roditelji u tom smislu nemaju potrebe za brigom.

“Oni (Turkiye) su jedna država koja zaista ima jedno poštovanje prema ženama. Nije u Turskoj ‘tako strašno’ biti žensko, kao što se to nekad kroz medije zna provući”, odgovara Kešmer, te zaključuje:

“Toplo preporučujem svim učenicima da se prijave na ‘Turkiye Burslari’, jer prije svega time stičete i jednu životnu diplomu. Svi su tu da vam pomognu i izađu u susret. Lijepo je otići i upoznati jednu takvu kulturu i civilizaciju. Nismo toliko različiti, dosta je sličnog, čak i istog. Nećete imati osjećaj da ste otišli u stranu zemlju, već da ste došli kući. Ja se i danas tako osjećam, svaki put kada odem u Tursku imam osjećaj kao da sam došla kući.”

– Komunikacija s profesorima i nakon završetka studija

U stomatološkoj ordinaciji Estesa kao stomatolog radi i Aidina mlađa sestra Ajsela Katica. Iako nije studirala u Turkiye, Ajsela odlično poznaje obrazovni sistem Turkiye gdje je pohađala osnovnu školu. Program stipendiranja “Turkiye Burslari“ joj je također poznat jer je i sama aplicirala, no kako te godine nije bio otvoren kontingent za zdravstvene struke, dobila je stipendiju za studij međunarodnih odnosa i diplomacije. Ipak, Ajsela je željela nastaviti stopama sestre Aide pa je upisala Stomatološki fakultet Univerziteta u Sarajevu, na kojem je i diplomirala.

“Ja sam pohađanjem vrtića i osnovne škole počela svoja životna iskustva sa Turskom od bazičnih nivoa. Ja sam svoju ličnost formirala na turskoj kulturi, na turskom jeziku, osjećala sam se kao Turkinja”, kaže Ajsela.

U kontekstu naše priče, ističe kako je imala priliku posjetiti fakultet na kojem je studirala njena sestra Aida, imali je priliku uvjeriti se kako stvari funkcionišu na turskim univerzitetima, te da u smislu odnosa profesora prema studentima može samo govoriti pohvalno.

“Moja iskustva su zaista veoma pozitivna. Njeni profesori na prisan način pristupaju svojim studentima, ostaju u kontaktu s njima i nakon završetka studija, na taj način savjetuju svoje studente u nekim kliničkim situacija ili ekspertizama. Sve buduće studente bih iskreno posavjetovala da apliciraju za stipendije i sve to iskuse, imat će jako velike mogućnosti nakon završetka fakulteta, imat će jako dobro kliničko iskustvo, jednu potpunu samostalnost u radu, imat će neko samopouzdanje i veliku podršku”, zaključuje Katica. ​​​​​​​

Previous Strik: Saslušanje Schmidta iza zatvorenih vrata je problematično, kao i njegova izmjena izbornih pravila 2. oktobra
Next Braća i doktori – Ajdin i Semir Ibrahimović

You might also like

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Najmlađi dr. lingvističkih nauka u BiH– Almira Džanić doktorsku disertaciju posvetila bosančici

Almira Džanić (29) iz Bihaća na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci odbranila je doktorsku disertaciju posvećenu bosančici kao prvom i najznačajnijem pismu u historiji Bosne i Hercegovine, pod nazivom „Glagolski

MADE IN BOSNIA-387

Izvozi u 35 zemalja! Vratio se iz Holandije i pokrenuo proizvodnju bosanskog dizajnerskog namještaja

Zlatko Tanović je od tinejdžerskih godina imao želju da se vrati u rodno Sarajevo iz Holandije i započne biznis. Vođen samo idejom, ambicijom i velikom željom nekoliko godina poslije je

ŽIVOT

Godišnjica smrti Mirze Delibašića, najboljeg bosanskog sportiste 20. vijeka

 Na današnji dan prije 21 godinu preminuo je Mirza Delibašić, najbolji sportista Bosne i Hercegovine svih vremena.  Članovi porodice, prijatelji, poznavaoci i poštovaoci Kinđetovog lika i djela položit će danas