U Brazilu uhapšen Nikola Ćeranić zbog zločina nad Bošnjacima Trebinja

U Brazilu uhapšen Nikola Ćeranić zbog zločina nad Bošnjacima Trebinja

Brazilske vlasti u subotu su uhapsile muškarca za kojim je raspisana potjernica za ratne zločine u BiH, javljaju svjetske agencije, prenosi novinska agencija Patria.

Prema priopćenju brazilskog tužilaštva policija je uhapsila Nikolu Ćeranića (47) u gradu Indaiatuba, oko 45 kilometara sjeverozapadno od Sao Paula.

Interpol je za Ćeranićem raspisao crvenu potjernicu zbog “ratnih zločina protiv civilnog stanovništva”, a radi se o zločinima na području Trebinja. Nije poznato koliko je dugo živio u Brazilu.

Brazilsko ministarstvo pravosuđa Vrhovnom je sudu podnijelo 24. juna zahtjev za izručenjem koji je poslala BiH i nakon toga započela je potraga za bjeguncem. Prema brazilskim zakonima za sve je zahtjeve za izručenje nadležan Vrhovni sud.

-Lov na trebinjske Bošnjake počeo je u aprilu 1992. godine. Sve se odvijalo pod direktnim nadzorom i naredbama ratnog načelnika Trebinja Božidara Vučurevića koji je slovio za „gospodara života i smrti“ u istočnoj Hercegovini, piše novinska agencija Patria.

Najmanje 300 Bošnjaka uhapšeno je u kućama i na ulici, nakon čega su kao topovsko meso upućivani na ratište u Hrvatsku.

Među prisilno mobilisanim u bivšu agresorsku JNA koji su poginuli tokom 1992. godine bili su Vedad Busuladžić, Hasan Ćatović, Fadil Duraković, Muslija Hebib, Jusuf Jerković, Hasan Kajić, Sabrija Karadža, Nedžib Kumro, Ferhat Radončić, Akif Redžić, Mirsad Šehović i Salih Zubčević.

Trebinjski Bošnjaci kao najodgovornije osobe za zločine u svom gradu vide Slobodana Miloševića, Momira Bulatovića, Branka Kostića, Dobricu Ćosića, Petra Gračanina  generala Veljka Kadijevića, osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, komandanta Hercegovačkog korpusa Radovana Grubača, načelnika CSB „SAO Hercegovina“ Krstu Savića i Božidara Vučurevića.

U činjenju zločina nad Bošnjacima, progonu, pljačkama, premlaćivanjima, paljevinama, rušenju kulturno-historijski spomenika i vjerskih objekata isticali su se pripadnici Specijalne policije iz Trebinja, čiji su pripadnici bili:

Eduard Begenišić, Dejan i Miroslav Bodiroga, Rajko Bokonjić, Boris Bulajić, Žarko Gurović zvani Macan, Dragan Ivković, Momir Kapor, Neđo i Todor Komenić, Zdravko Kraljević, Jovan Kržić, Gojko Kujačić, Radomir Milić, Maksim Milinić, Rajko Milojević, Momčilo i Radenko Parežanin, Dragan Radanović, Savo Runjevac, Janko Šekarić, Jugoslav Tabaković, Petar Ukropina, Milan Valentić, Momčilo Vidačić, kao i braća Goran, Zoran, Zdenko i Željko Vuković.

Također, trebinjski Bošnjaci, a što je zabilježeno i u knjigama koje svjedoče o zločinima u ovom hercegovačkom gradu, i što je Kantonalno tužilaštvo HNK koristilo u određenim sudskim procesima kao odgovorne navode i Branka Bratića, Nikolu Ćeranića, Miroslava Deretića, Stevu Dupera, Miroslava Đokića, Milana Koprivicu, Veljka Popovića, Tihomira Ratkovića, Dragana Sekereza,  Dragana Spajića zvanog Kreko, Tomislava Spajića zvanog Čarli, Slavka Šukića, Željka Tomaševića, Jovicu Vlatkovića i Dalibora Vukovića.

Previous Tekst iz 'Novog Behara' 1927. - O propagiranju mržnje kroz školski sistem
Next Obilježena 23. godišnjica Sarajevskog tunela spasa

You might also like

NAŠI DANI

Erdogan u Sarajevu najavio putovanja samo s ličnim kartama između Bosne i Hercegovine i Turske

Predsjednik Republike Turkiye Recep Tayyip Erdogan najavio je danas u Sarajevu da će u narednom periodu biti otvorena mogućnost putovanja samo s ličnim kartama između Bosne i Hercegovine i Turkiye,

NAŠI DANI

Čoviću stigla ekspresna odbijenica iz Sarajeva, ali i SAD-a: Zahtjev za hitne izmjene izbornog zakona osuđen kao ucjena

  Predsjednik HDZ Bosne i Hercegovine Dragan Čović u utorak je iz Sarajeva dobio ekspresne odbijenice njegovog zahtjeva da se prije uspostave nove vlasti u toj zemlji temeljem rezultata izbora

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Muhizin Omerović, bježeći iz Srebrenice, 62 dana proveo u šumi

  Muhizin Omerović, profesor teologije iz Pobuđa kod Bratunca, 11. jula 1995. krenuo je sa mnogim Srebreničanima u koloni smrti prema Tuzli. Na slobodnu teritoriju je stigao nakon 62 dana. Dva puta je kroz šumu i