U predmetima za ratne zločine bosanskim sudovima nedostupno 340 zločinaca, kriju ih Srbija i Hrvatska

U predmetima za ratne zločine bosanskim sudovima nedostupno 340 zločinaca, kriju ih Srbija i Hrvatska

Adekvatno kažnjavanje onih koji su činili i učestvovali u ratnim zločinima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu minimum je pravde koju zaslužuju žrtve porodica. Trideset godina zvuči puno, ali očito ne dovoljno da svi ratni zločinci budu iza rešetaka. Na slobodi je njih na desetine. Žrtve se skoro svakodnevno na ulicama, licem u lice, susreću sa svojim dželatima, ubicama svoje djece, žena, muževa.

Preporod.info poslao je upite na adresu Tužilaštva BiH odakle su nam kazali “da je ovaj državni organ podigao optužnice za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava protiv više od 1.000 pojedinačno optuženih osoba”.

Pojašnjavaju da je na osnovu ovih optužnica do sada pravosnažno presuđeno više od 320 optuženika, među kojima i šest žena, a izrečeno je više od 3.450 godina zatvorskih kazni, što jasno govori o doprinosu tužilaca i osoblja Tužilaštva BiH u borbi protiv nekažnjivosti. Navode i da su se u sudnicama čula svjedočenja više od 13.000 svjedoka, čijim iskazima se dokazivala odgovornost optuženih za ratne zločine u svim krajevima Bosne i Hercegovine.

No, uprkos iskazima, svjedočenjima, susjedne zemlje, Srbija, Hrvatska i Crna Gora, pomogle su da počinioci najstrašnijih zločina budu slobodni ljudi, iako su Tužilaštvo BiH i Sud BiH, raspisali potjernice za više desetina osoba, koje se uglavnom sumnjiče za krivična djela ratnih zločina i krivična djela organiziranog kriminala.

– Poznato je da je u predmetima ratnih zločina u PORZ (Posebnom odjelu za ratne zločine) prema dostupnim evidencijama, u različitim fazama postupka, nedostupno oko 340 osoba, od tog broja oko 250 osoba nalazi se u susjednim zemljama (procjene su da se oko 100 osoba nalazi u Srbiji, u Republici Hrvatskoj oko 150 i manje od deset lica u Crnoj Gori), a još oko 80 osoba u ostalim zemljama diljem svijeta – kažu iz Tužilaštva BiH, navodeći kako u okviru regionalne saradnje pokušavaju iznaći modalitet za borbu protiv nekažnjivosti procesuiranja osoba koje su u regionu.

Navode da je regionalna saradnja ključna kako bi se spriječila nekažnjivost za ratne zločine koji su počinjeni i osigurala pravda za žrtve i njihove porodice. Velik broj optuženih za ratne zločine u BiH s dvojnim državljanstvima, nisu izvedeni pred lice pravde.

– U rješavanju ovog regionalnog problema, Tužilaštvo BiH s tužilaštvom pri MRMKS i EU se zalaže za snažnije sistemsko korištenje protokola o saradnji u procesuiranju počinilaca ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida potpisanih 2005., kao i 2013. i 2014. godine između Tužilaštva BiH i tužilaštava iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Tužilaštvo BiH i Posebni odjel za ratne zločine, više puta su isticali da postoji problem nedostupnosti osumnjičenih / optuženih osoba, koje se najčešće nalaze u zemljama regiona, kao i drugim državama. Postoji više desetina raspisanih potjernica, te tužilaštvo putem regionalne saradnje, a uz saradnju tužilaštva pri MRMKS, nastoji pronaći rješenje za ovaj problem, s ciljem brobe protiv nekažnjenosti ratnih zločina – ističu iz Tužilaštva BiH.

Paradoks je što se mnogi osuđeni, nakon što su odslužili zatvorske kazne za ratne zločine, vrate u rodna mjesta, gdje su se uključili u politiku ili dobili poslove u javnim institucijama, a nerijetko su i dočekani kao heroji, što je očita prepreka za obnavljanje života, povjerenja i mira. Jedan od takvih je ratni zločinac Dario Kordić, koji je osuđen u Haškom sudu zbog masakra nad bošnjačkim civilima u selu Ahmići 1993. godine. Kordić, je oslobođen 2014. godine nakon što je odslužio 17 godina zatvora od ukupno 25. Kordić je od tada do sada veoma aktivan na društvenim mrežama gdje nerijetko dijeli kontroverzne i problematične stavove, koje prati veliki broj njegovih pratilaca. Kordić se nikada nije pokajao, a to govore njegove nedavne objave.

Na društvenoj mreži Facebook ovaj presuđeni ratni zločinac sada se predstavlja kao “političar” i “general”, a svojim zadnjim postovima veliča Herceg-Bosnu. Kordić je, podsjetimo, na jednom druženju izjavio ovako: “Pitao me prijatelj sa sjevera Hrvatske, naše, integralne, je li vrijedilo, je li vrijedilo zatvora, je li vrijedilo rata… Ja sam mu rekao: ‘Sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio. Svaka je sekunda vrijedila’”. Priča o rehabilitaciji njega, ili bilo kojeg ratnog zločinca, u Bosni i Hercegovini je nemoguća.

Od osoba koje je Haški tribunal do sada pravosnažno osudio za zločine u BiH, prema ranijem pisanju BIRN-a BiH, najmanje 41 je već izašla iz zatvora. Najveći broj ovih lica je na slobodi zahvaljujući prijevremenom puštanju, ili nisu služili kaznu jer su vrijeme suđenja proveli u pritvoru. Pred Sudom BiH 68 osoba odslužilo je kazne za ratne zločine.

Previous Od Bosne do Gaze, refleksija preživjelih o genocidu
Next Bajrović: Čović od Trojke traži ono što je Armija RBiH vojno porazila!

You might also like

NAŠI DANI

Komšić u Sloveniji: Konstitutivnosti iz SSSR, Bosna i Hercegovina može bez nje

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kazao je danas na panelu lidera „Budućnost Evrope – proširenje“ u okviru 16. Bledskog strateškog forum kako je BiH moguća bez konstitutivnosti i

SPORT

Legendarni fudbaler dobio otkaz u HNS-u – jer ne navija za Dinamo!

Robert Jarni, lijevi bek koji je ostavio traga igrajući za velikane poput Reala, Juventusa, ali i Betisa – i koji je s Hrvatskom bio 3. na Mundijalu 1998, dobio je

NAŠI DANI

Jedinstven restoran u Mostaru u kojem rade osobe s invaliditetom

Restoran “Lonato”, u kojem rade osobe s invaliditetom, otvorio je svoja vrata prošloga mjeseca. Posao za sada ide jako dobro, a presretni radnici nedavno su primili i prvu plaću. Restoran