U Sarajevu predstavljena knjiga “Kasim-ef. Dobrača: Sabrana djela”: Pokazatelj razumijevanja islama u kontekstu vremena

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu večeras je predstavljena knjiga “Kasim-ef. Dobrača: Sabrana djela”, koju je objavio Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka.

Promocija je realizovana kao dio četvrte manifestacije “Dani islamske tradicije Bošnjaka”, a tokom nje su govorili akademik Enes Karić, muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus i direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka dr. Ferid Dautović.

– Njegovi radovi, kao i vazovi, pokazatelj su njegove zrelosti, promišljanja i razumijevanja islama u kontekstu vremena i društveno-političkog uređenja u Bosni i Hercegovini.

Mnogi njegovi objavljeni radovi odraz su njegovih duhovnih i znanstvenih pregnuća, njegovog idejnog opredjeljenja i njegove spremnosti na žrtvu – rekao je dr. Dautović, koji je i priređivač ovog djela.

Istakao je da ga, osim kao alima, treba spominjati i kao angažiranog intelektualca koji je objavljivao mišljenja i stavove o nastalim problemima i pitanjima zajednice muslimana.

Uz osvrt na radove Kasima Dobrače, akademik Karić je istakao da ih obilježava upravo spomenuta angažiranost, posebno kada je riječ o davanju odgovora na ona pitanja koja je smatrao važnim za bosanskohercegovačke muslimane u 20. stoljeću.

– Većina njegovih radova, vazova, ogleda, eseja i članaka je koncipirana tako da komuniciraju s ljudima od kojih Dobrača očekuje da budu bolji vjernici, revnosniji klanjači, iskreni postači i pošteniji članovi svojih porodica i društva – istakao je akademik Karić.

Također je ocijenio da moralne koncepcije koje Dobrača iznosi u okviru svojih pisanih radova svoje uporište imaju u vjeri u Boga.

Muftija Grabus je kazao da knjiga može doprinijeti razumijevanju konteksta u kojem je Dobrača živio, ali i pomoći Bošnjacima današnjice u nekim orijentacionim pitanjima.

Najprije, taj svijet između dva svjetska rata bio je svijet velikih nadanja. Naša ulema koja je u to doba dolazila sa studija iz Kaira imala je priliku slušati velike reformske ideje koje su se na neki način pronosile i u Bosnu i Hercegovinu. Onda je naglo došlo do prekida tih procesa, jer je nastupio Drugi svjetski rat. Kasim-efendija je prošao kroz mnoga iskušenja i tad je sačuvao obraz muslimana, uleme i Islamske zajednice, jer je Sarajevskom rezolucijom jasno izražen stav o odnosu prema fašizmu i načinima na koje su tretirani oni koji se u to doba nisu mogli odbraniti – rekao je muftija Grabus.

Podsjetio je i na Dobračino iskustvo zatvora, te njegovo značajno djelovanje u periodu nakon izlaska iz njega. Ocijenio je da ga iz tog perioda možemo pratiti kao velikog alima koji je u periodu socijalizma uspio otvarati teme koje je bilo moguće otvarati, a ticale su se vjere, morala, društvenog statusa muslimana i slično.

– Kasim Dobrača je u svim tim godinama pokazao raskoš svog talenta i učenosti kojoj mi danas težimo. Kroz literaturu koju čitamo, vidimo da je ostao čovjek karaktera. Imao je stav, znao je stati i kazati ono što je potrebno ljudima u vremenu u kojem je živio – istakao je muftija Grabus.  

Kasim-ef. Dobrača je završio Šerijatsku sudačku školu u Sarajevu, a potom i arapski jezik i književnost na Al-Azheru u Kairu. Radio je kao profesor u Gazi Husrev-begovom medresi.

Bio je predsjednik El-Hidaje. Uhapšen je 1945. godine, nakon čega je ubrzo pušten. Ponovo je uhapšen 1947. godine i osuđen na 15 godina zatvora, pa mu je kazna smanjena na 12. godina. Na ahiret je preselio 1979. godine.

Izvor: Preporod.info