Djeca izbjeglica i migranata iz kampova Sedra i Bira uskoro će u školske klupe sa svojim vršnjacima u Bihaću.
Nakon što su se u rješavanje problema, izazvanog negodovanjem nekolicine roditelja, uključile domaće i međunarodne organizacije, ali i javnost koja je to protivljenje osudila, dvojbe su otklonjene, a u bihaćkim osnovnim školama djeci stranaca nastavnici i đaci pripremaju i svečani doček.
Nastavu bi djeca stranih državljana, koji su u ovom dijelu Bosne i Hercegovine zastali na putu ka boljem sutra, trebali početi pohađati već sredinom decembra.
Kako je kazao ministar obrazovanja Damir Omerdić (ASDA), već iduće sedmice će se uključiti domovi zdravlja zbog detaljnog pregleda, bit će organizovani prijevoz i užina, a sve to finansira UNICEF.
U UNICEF-u zadovoljni napretkom. Uz pravo djece ne obrazovanje, važna je i pomoć koju uključivanje u obrazovni sistem znači djeci iz migracionih centara, ali i njihovim roditeljima.
“Nije to zbog toga što oni ne brinu o svojoj djeci nego zato što su oni zbog tog svog puta toliko istraumatizirani i toliko se nalaze u jednoj neizvjesnosti da oni u ovoj situaciji čak nisu ni sposobni brinuti o toj djeci na način na koji mi to očekujemo. I s te strane je dobro za djecu da se maknu i da određeni broj sati budu u školskom okruženju”, objašnjava Nevenka Lukin, koordinatorica UNICEF-a u Bihaću.
S ciljem boljeg razumijevanja, organizovali su i susret predstavnika vijeća roditelja bihaćkih škola s djelatnicima zagrebačke škole u kojoj nastavu pohađaju djeca iz migracionog centra Porin.
“Nadam se da će i naši učenici na isti način prihvatiti tu djecu – u Zagrebu su ih objeručke prihvatili, postali su prijatelji. Neobično im je bilo kad je neko nakon određenog vremena boravka u njihovoj školi otišao dalje”, ističe Amra Ćehajić, direktorica OŠ Brekovica.
Stranci sa svojim sudbinama dolaze i odlaze. Ostajemo mi i slika o nama.
Kako navodi prof. dr. Vildana Džafić, dekanesa Pedagoškog fakulteta UNBI-ja, djeca u migrantskom centru Sedru zapravo nemaju ni puno sadržaja kojima bi obogatili svakodnevni život te zbog toga Pedagoški fakultet organizuje radionicu za svu djecu smještenu tamo.
“Mi smo ovdje s ovom radionicom kao projektom da kažemo i pošaljemo poruku svijetu da najteže i nagore što možemo uraditi jeste skinuti osmijeh s dječijeg lica”, kaže student Ajdin Keškić.
Ljudskost na djelu je slika Bihaća, a ne netrpeljivost koju bučna manjina širi preko alternativnih izvora informisanja, upozorio je ovih dana i novinarski ceh iz Bihaća.
“Mislim da moramo imati više senzibiliteta prema svakoj informaciji, pa i toj migrantskoj krizi, i da posmatramo ljude kao ljude, a ne kao nekoga ko je došao da ugrožava naš prostor“, upozorava Dika Bejdić, članica Upravnog odbora društva BH novinari i Novinarskog vijeća časti.
“Skučeni životni prostor” samo je jedna od opasnih teza kojima se u zadnje vrijeme licitiralo. No, kad je taj govor udario na najranjivije, na djecu stranaca kojima treba utočište, uslijedila je oštra osuda javnosti, pa je bučna manjina sad u povlačenju, a za širenje je govora netrpeljivosti podnesen i određeni broj prijava.
(federalna.ba/MiruhBosne)
