VARDAČKA DŽAMIJA U KONJICU

VARDAČKA DŽAMIJA U KONJICU

Vardačka džamija u Konjicu smještena je u naselju Varda po kom u narodu i nosi svoje ime. Vardačka džamija je, po Hivziji Hasandediću, bila jedna od osam molitvenih mjesta koje je spomenuo Evlija Čelebija u svom „Putopisu“ 1664. godine.
Hivzija Hasandedić navodi da je graditelj ove džamije Husein-beg starenik vardačke porodice Mulić. Pretpostavlja se da je njegov mezar onaj koji se i danas nalazi uz mihrabski zid Vardačke džamije. (Hivzija Hasandedić: Hercegovački vakufi i vakifi, 65.)
Dr. Jusuf Mulić u knjizi „Konjic i njegova okolina za vrijeme osmanske vladavine“ navodi da je ovu džamiju sagradio Husein-beg buljukbaša, sin Mehmed-bega. (Mulić, nav.dj. str. 156.)
U knjizi „Četiri stoljeća Mostarskog muftijstva“ dr. Mulić, navodeći da je kao vakif Vardačke džamije naveden Husein-beg Mulić i prateći dolazak Mulića u Konjic, izvodi zaključak da ova džamija nije mogla biti sagrađena do 1684. godine kada ova porodica tek dolazi u Konjic iz Boke Kotorske.
Samo ime „varda“, kako navodi Mulić, izvedeno je iz latinske riječi gvardia, što znači straža, stražarnica.
Ova džamija je od kraja Drugog svjetskog rata pa sve do 1971 godine, bila od strane ondašnejg režima pretvorena u magacin.
1971. godine, je vraćena je na brigu Islamskoj zajednici i do 1973 se renovirala, te se od tada u njoj klanja svih pet vakata namaza.
Džamija je renovirana i 1989. godine za vrijeme glavnog imama Safet ef. Karamana. Prije prvog proširivanja i obnavljanja 2008/09. godine, imala kvadratnu osnovu 7,6 x 7,6 m. Krov je bio na četiri vode i prvobitno je bio pokriven pločom. Ulazna vrata su bila svedena na ćemer, a okvir od kamena s dvokrilnim vratima.
Unutrašnjost džamije nije imala nikakvih posebnih dekoracija. Mihrab je do obnove bio uklesan u zid džamije bez dekoracija.
Kao i većina Konjičkih džamija i Vardačka džamija je priličito oštećena u agresiji na Konjic, odnosno čitavu Bosnu i Hercegovinu, u periodu 1992-1996.g. Eksplozivnim sredstvima (najvjerovatnije tenkovskim projektilom ispaljenim iz pravca Boraka) uništen joj dio munare iznad šerefe a od posljedica granatiranja došlo je i do drugih oštećenja na krovu i zodivoima džamije.
Prilikom obnavljanja vođeni idejom da munara ove džamije bude znak spomena na vakat koji nam se desio predstavnici Islamske zajednice su odlučili da restaurirajući ovu džamiju i munaru ne obnavljaju dio koji je porušen tako da je ovo danas jedna od rijetkih džamija u Bosni i Hercegovini koja nema vrh munare.
Džamija je u vrijeme službovanja imama Ahmeda ef. Zatege 2008/09 godine, obnovljena i proširena. Nekadašnje predvorje džamije je pretvoreno u džamijski prostor, a ulaz u džamiju obzidan i ustakljen prema haremu džamije te je u sklopu tog proširenja izgrađena i prostrana abdesthana.
Tom prilikom urađen je i novi mihrab od rezbarenog drveta kao i novi minber, a džamijski zidovi ukrašeni su levhama od drveta.
Nakon Kurban-bajrama, 2015. godine na Vardačkoj džamiji počeli su radovi na novoj sanaciji i rekonstrukciji džamije. Ovom sanacijom je molitveni prostor džamije koji su činile dvije zidom razdovjene prostorije, spojen u jednu prostoriju, krov je skinut, vanjski zidovi podignuti za pola metra i ispod krova ugrađeni prozori a sama unutrašnjost krova urađena u obliku kupole.
Na molitvenom prostoru uz spoljne zidove su urađeni i lijepi detalji u keramici a postavljena je i nova prostirka.
Na fotografijama možete vidjeti detalje novog izgleda ove džamije.

(mojkonjic.com/mb)

Previous Najmlađi dr. lingvističkih nauka u BiH– Almira Džanić doktorsku disertaciju posvetila bosančici
Next Na Baščaršiji postavljen stub javne rasvjete iz 1895. godine (Foto)

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Mostar: Kazaljke na sahat-kuli ponovo pokazuju tačno vrijeme

Na mostarskoj sahat-kuli, nacionalnom spomeniku Bosne i Hercegovine, starom preko 380 godina, nedavno su okončani radovi na pregledu i popravci sata, javlja Anadolu Agency. Komisija za pregled radova 18. decembra

BAŠTINA

Baščaršija: Ljubav prema zanatu je bitnija od novca (VIDEO)

  Ponekad se čini da je ulica Kovači u Sarajevu stala u vremenu. No, jedna zanatlijka Nermina tradiciju prepliće sa inovativnošću, što je nekad neophodno da bi stari zanati opstali

KULTURA I UMJETNOST

Arhivi u Bosni i Hercegovini čuvaju oko 60.000 dužnih metara arhivske građe (VIDEO)

  Organizirana arhivska djelatnost naučnim skupom, izložbom vrijedne baštine koju čuva Arhiv Bosne i Hercegovine, te prigodnom svečanošću obilježila je danas u Sarajevu 70. godina postojanja u BiH.