Velika ličnost naše prošlosti! Historijsko-dokumentaristički roman ‘Batonov ustanak’

Velika ličnost naše prošlosti! Historijsko-dokumentaristički roman ‘Batonov ustanak’

Povodom dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u Gradskoj biblioteci Kakanj održana je promocija historijsko-dokumentarističkog romana “Batonov ustanak” autora Saliha Straševića.

U kontekstu današnjeg vremena, roman karakteriše hrabrost i inat jednog naroda da se odupre podaništvu i borba Ilira za slobodu svoje domovine u periodu između 6. i 9. godine.

FTV

Baton je bio veliki vojskovođa s područja Bosne i Hercegovine, tačnije iz okoline Breze, koji je tada smogao snage i podigao najveći ustanak svih vremena, Ilirski ustanak, protiv moćnog Rimskog carstva.

Salih Strašević se od osnovne škole bavi zapisivanjem historijskih događaja i usmenih predanja od starijih ljudi. Svoj književni put započeo je pisanjem kratkih priča i memoara.

“Prokletstvo bosanske kraljice Katarine” knjiga je objavljena 2019. godine, govori o životu kraljice i odvija se u periodu srednjeg vijeka na teritoriji srednjevjekovne Bosne. Povodom Dana državnosti BiH u sali biblioteke Centra za kulturu Lukavac upriličena je promocija ovog, ali i djela „Batonov ustanak“, koje je dio imaginarnog narativa, dijelom utemeljenog na historijskim činjenicama.

Videoprilog s ranije promocije u Lukavcu…

RTV Lukavac
Previous Klanjana dženaza Edhemu Omeroviću Titi
Next Ivica Kostelić na Bjelašnici - pravo mjesto, pravo vrijeme s pravim ljudima

You might also like

BAŠTINA

Izložba djela bošnjačkih autora, pohranjenih u Historijskom arhivu (Video)

  Izložba „Bošnjaci, autori književnih djela – iz Orijentalne zbirke (1463-1918.) Historijskog arhiva Sarajevo“ otvorena je u Sarajevu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci povodom 9. juna, Međunarodnog dana arhiva i Sedmice

HISTORIJA

Noel Malcolm pobija tvrdnje Ive Andrića o kulturi u osmanlijskoj Bosni

… Kad čovjek čita standardna djela o Balkanu pod osmanlijskom vlašću, mogao bi lahko steći dojam da je u tim vijekovima ondje vladala kulturna pustoš, da se intelektualni i duhovni

SANDŽAK

Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka

Nakon završetka balkanskih ratova (potpisivanjem Bukureštanskog ugovora 10. avgusta 1913.), Srbi su ostavili muslimanima iz Sandžaka, Kosova i Makedonije četiri godine roka da odluče hoće li živjeti pod hrišćanskom vlašću,