Vijekovima stara bosanska kuća u Kalesiji: Dom pun sretnih ukućana

Vijekovima stara bosanska kuća u Kalesiji: Dom pun sretnih ukućana

 Autentična stara bosanska kuća – stara je tri vijeka i nalazi se u Kalesiji.

Prije 86 godina u ovoj kući je rođena Munira Jakubović. Mala kuća, ali puno sretnih ukućana. Spavalo se na hasuri što je zapravo ćilim punjen travom. Čardak je bio posebno zanimljiv.

“Bio u njemu kahamandžik, zagrađeni. Visok i zagrađen finom daskom. Tamo kad uđeš da se opereš, zatvoriš vrata i niko te ne vidi. Kad se opereš, izađeč, bila peć, bilo vruće. Tu i prespavaš, bešika je tu i dijete, hraniš ga”, kaže Munira Jakubović.

U kući se nalazi mnogo starinskih predmeta koji podsjećaju kako se nekada živjelo. Kroz tri stoljeća, mnogi potomci porodice Hamidović, rođeni su ovdje, tvrdi Munirin brat.

“Kako su roditelji pripovjedali, unazad tri generacije, u ovoj kući je rođeno i izašlo nekoliko stotina djece. Hvala Bogu, sačuvana je do danas”, kaže Rasim Hamidović, vlasnik kuće.

Da kuća ne bi propala Rasim ju je renovirao i dotrajale dijelove zamjenio istim materijalima tako da je autentičan izgled ostao. Krov je mijenjan sedam puta ali i dalje na njemu se nalazi čuvena drvena taraba.

“Donje dijelove kuće, magazu, nismo uopće dirali. To je ostalo orginalno na kamenju, od bosanskog hrasta, vrlo čvrstog, postojanog. Gornje dijelove smo oporavili, jer mnoga toga je bilo trulo”, kaže Hamidović.

I dok sve generacije Hamidovića rado dolaze u ovu kuću, zasjednu za siniju i čuvaju svoje nasljeđe, stare bosanske kuće nemarno se ruše zajedno sa našom tradicijom.

Malo je ljudi koji su prepoznali da treba sačuvati nešto starinsko. Da li je to kuća, hambar, bolomolja. Nažalost, ono što nisu ratovi spalili, dušmani pregazili i uništili, mi smo lično uradili”, dodaje Hamidović.

“Idemo mi svi u tu kuću. Dobro nam, opet nam dobro. Drago nam je uvijek ići i posjetiti je”, kaže Munira Jakubović.

Temelji bosanskih kuća bili građeni od kamena, prizemlje od gline, nepečene cigle i drvenih poveznica, prvi sprat je imao drvenu strukturu, a krov je gotovo uvijek bio od drveta, kasnije od crijepa. Danas sve ih rjeđe viđamo.

Podizanje svijesti građana o značaju očuvanja objekata tradicionalne bosanske arhitekture bitno je za čuvanje identiteta Bosne i Herecegovine i njenog čovjeka koji je imao svoj stil gradnje osluškujući svoje potrebe i želje prirode.

(N1/MiruhBosne)

Previous Rezolucije iz 1941. godine - Prvi antifašistički proglasi jednog naroda u Evropi
Next Bitka za oklopni voz - Velika pobjeda bosanske armije u gradu 'Zmaja od Bosne'

You might also like

BAŠTINA

Kupreška kosidba upisana na UNESCO listu kulturne baštine

Takmičenje u kosidbi trave na Kupresu upisano je na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva na 15. zasjedanju Komiteta za očuvanje nematerijalne kulturne baštine. “Na adresu Ministarstva civilnih poslova

BAŠTINA

Brže i lakše do Kušlat džamije, kameno stepenište na 450 dužnih metara

 Na 450 metara dužine s visinskom razlikom od 150 metara grade se kamene stepenice koje će biti najlakši i najkraći put do Kušlat džamije sa glavne ceste Konjević Polje –

HISTORIJA

Datum nastanka Povelje bana Kulina slavi se kao Dan Visokog i ZDK; prijedlozi da se uzme i kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine

Zeničko-dobojski kanton danas slavi Dan Kantona Na ovaj dan davne 1189. godine potpisana je Povelja bosanskog bana Kulina, koji je najstariji očuvani bosanski državni dokument i potvrda bosanske državnosti. Povelja