Visoko: Pekara 106 godina proizvodi isti hljeb

Visoko: Pekara 106 godina proizvodi isti hljeb

 

Pekara “Kraljevac” iz Visokoga baštini stoljetnu tradiciju. Ista krušna peć u kojoj je napravljen prvi hljeb 1912. godine radi i danas, a recept, čiji su detalji ostali tajna, nije izmijenjen.

U Visokom svi znaju gdje je pekara “Kraljevac”. A evo i zašto:

Pomiješaju se brašno, so i germa. Tijesto se oblikuje i peče u krušnoj peći. Nakon tri sata kupujete hljeb po istom receptu kao prije 106 godina kada se ovdje napravilo prvo pecivo.

Saznali smo i da su svi sastojci domaći. Ali, detalji izrade ostali su tajna.

“Od prvih ljudi koji su započeli rad u pekari prenijet je zanat i radi se po tom principu. Jednostavan je način, samo postoje te neke stvari i procedure koje ne treba promijeniti i to je to. U nas se radi na stari način, i ovaj naš hljeb može da se koristi i tri, četiri dana, bez problema, znaju to i naše redovne mušterije”, ističe Dibran Karavidaj, pekar.

Ali možda ne znaju da krušna peć krije stoljetnu tradiciju. Peć je napravljena 1912. i Visočane hrani već četiri politička sistema, od Austro-Ugarske monarhije do postdejtonske demokratije.

Moj djed, Mustafa Šahinović, napravio je ovu pekaru kao dio porodičnog zanimanja, pored ostalih zanimanjja u porodici, od obućara, stolara, poljoprivrednika. Ova pekara je napravljena 1912. godine. i neprekidno radi sve do danas. Ova pekara ima određenu tradiciju koja se vidi stalnim prisustvom mušterije, koja cijeni tradicionalni način proizvodnje hljeba i peciva”, kaže Nijaz Šahinović, vlasnik pekare.

Nema sumnje da će se tradicija nastaviti. Sin Mahir novinarski poziv zamijenio je brigom o pekari. A brige nisu male, kaže. Nasljednik tvrdi da su lokalne službe zatražile da krušna peć bude zamijenjena električnom prilikom rekonstrukcije.

“Time bi naravno uništili ovaj porodični posao, jer se ovaj hljeb i ovi somuni ne mogu praviti u električnoj peći. Samim tim, promijenili bi i tehniku i recept i ova pekara više ne bi bila prepoznatljiva i to bi je bukvalno zatvorilo”, tvrdi Mahir Šahinović.

Stara peć se nije odmarala ni tokom tri rata koje je preživjela. Vlasnici se nadaju da će porodična tradicija odolijeti administrativnim izazovima, baš kao što je odoljela previranjima prošlog stoljeća.

 

Izvor: N1

Previous Prestižna nagrada za Turističku zajednicu Kantona Sarajevo
Next Kralj Tvrtko u misiji zbližavanja ljudi Prozor-Rame

You might also like

BAŠTINA

Muzej Stare pravoslavne crkve u Sarajevu

  Muzej Stare pravoslavne crkve svetih arhanđela Mihaila i Gavrila na Baščaršiji, u Sarajevu, koji je nastao iz riznice, sadrži petu po vrijednosti zbirku ikona u svijetu. Na zidu Muzeja

BAŠTINA

Ostaci drevne Antigone – “grada ljubavi” privlače sve više turista

  Drevnu Antigonu, grad koji je bio izgrađen iz ljubavi, a uništen mržnjom, osnovao je Pir Epirski, 295 godina prije nove ere. Danas njeni ostaci u Albaniji privlače veliki broj

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Behar, bošnjački list za pouku i zabavu počeo izlaziti 1. maja 1900. (pdf prvog broja)

Časopis Behar pokrenut je 1900. godine. Osnivači Behara bili su Edhem Mulabdić, Safvet-beg Bašagić i Osman Nuri Hadžić, a štampanje lista finansirao je veletrgovac iz Tešnja Ademaga Mešić, kojeg su zbog toga smatrao vlasnikom