Ako usporedimo sa ranijim odlukama visokih predstavnika, ovo je jedna od najznačajnijih odluka koja treba da trasira put institucijama Bosne i Hercegovine da se ozbiljno bore protiv negiranja genocida i ratnih zločina. Institucije to moraju da realiziraju.
To je za Hayatove “Vijesti u 7” rekao dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.
Kako ističe, ako gledamo političku scenu manjeg bh. entiteta, nije bilo ni za očekivati da će neko prepoznati da je bilo vrijeme da se takav zakon nametne kada se već nije mogao usvojiti u Parlamentu Bosne i Hercegovine.
Ono što je bilo očekivano od vlasti u RS jeste da zahtjevaju da i dalje imaju pravo da negiraju genocide i ratne zločine koji su sankcionirani pravomoćnim presudama Međunarodnog tribunala u Hagu, i koji su sankcionirani u Međunarodnom sudu pravde u tužbi BiH protiv Srbije. Postoji u promilima broj ljudi iz opće javnosti koji afirmativno gledaju na ovu činjenicu. Taj je broj mali i preplavljuje ga jedna histerija koja je usmjerena protiv odluke visokog predstavnika – pojašnjava.
Dodaje da ono što se pokazuje je da na političkoj sceni u RS, počevši od člana predsjedništva imamo mnoštvo ljudi koji su na moralnom i duhovnom nivou apsolutno moralne i duhovne ništarije jer su spremne da negiraju takve zločine.
Kada neko već duže od deceniju konstantno negira genocid koji je sankcionisan pravosnažnim presudama, to govori o njegovom moralnom, etičkom, duhovnom i svakom drugom ništavilu.
Druga dimenzija je da se tim pokazuje da vlast u RS ovakvom reakcijom zapravo pokazuje da je genocid koji se desio i koji je bio politička odluka, duboko utkan u taj entitet kao esencijalni i sastavni dio. Oni to iznova potvrđuju ovakvim reakcijama – rekao je Turčalo.
