Vratio se iz Francuske, sad uzgaja lješnjake i pravi od njih karameliziranu deliciju jedinstvenu na bh. tržištu

Vratio se iz Francuske, sad uzgaja lješnjake i pravi od njih karameliziranu deliciju jedinstvenu na bh. tržištu

Značajan dio radnoga i životnoga vijeka Hruste Arapović iz Sanskoga Mosta proveo je u Francuskoj u kojoj je zaradio prijevremenu mirovinu, a potom se vratio u rodni grad i pokrenuo biznis s uzgojem i preradom lješnjaka.

Na površini od 12 duluma prije tri godine zasadio je oko 800 stabala ove orašaste kulture, a stabla su dala i prvi urod, piše Večernji list BiH.  Zanimljivo je da je Arapović odlučio prerađivati plodove na neuobičajen način. Naime, proizvodi karamelizirani lješnjak te smatra kako je ovo inovativan proizvod na domaćem tržištu.

– Tehnologiju i način pripreme lješnjaka na ovakav način usvojio sam u Francuskoj u kojoj sam radio gotovo dva i pol desetljeća. Nabavio sam i uvezao odgovarajući stroj te, prema mojim saznanjima, u Bosni i Hercegovini niko ne proizvodi karamelizirani lješnjak – kaže Arapović. Dodaje kako je registrirao kućni obrt i da su njegovi proizvodi već našli mjesto u trgovačkim objektima na području Sanskoga Mosta.

– Za sada se baš ne mogu pohvaliti nekim uspjehom jer je ljudima ovaj proizvod još uvijek stran. Planovi su mi razvijati proizvodnju i proširivati tržište jer je riječ o ukusnim delicijama koje imaju golemu energetsku vrijednost – kaže Arapović. Prema njegovim riječima, očekivanja su da će plantaža lješnjaka svoj puni urod početi davati za dvije ili tri godine. Dodaje kako mu je u ovome trenutku najveći problem nedostatak radne snage te kako su plodovi lješnjaka izuzetno traženi u konditorskoj proizvodnji, a otkupna cijena doseže i šest KM po kilogramu.

Inače, u posljednjih nekoliko godina sve veći broj poljoprivrednih proizvođača u Unsko-sanskom kantonu odlučuje se plantažno uzgajati orašaste kulture poput lješnjaka, oraha ili kestena, a u Poljoprivrednom zavodu Unsko-sanskog kantona ističu kako to može biti unosan i perspektivan posao uz uvjet da se poznaju i poštuju zahtjevne uzgojne mjere.

Navode kako se najveći broj proizvođača odlučuje na uzgoj grmolikog oblika ove biljke koji daje manje plodova umjesto da se lješnjaci uzgajaju tako da se formira stablo koje će dati mnogo veće prinose. Ističu kako ova biljka nije toliko zahtjevna u pogledu kvalitete zemljišta, što je jedna od prednosti u ovoj vrsti proizvodnje. Premda postoji povećano zanimanje za uzgoj lješnjaka na ovim prostorima, količine koje se proizvode i dalje su vrlo male za bilo kakav organizirani otkup, kao što je to slučaj s malinama, kornišonima i još nekim poljoprivrednim kulturama.

Previous Sanski Most: Plavo-žuta kolona prodefilovala gradom
Next Miro Lazović o jednom činu Alije Izetbegovića: Ljudski, moralno i čestito. Nešto što me učvrstilo u daljnjoj borbi za Bosnu i Hercegovinu

You might also like

RIJEČ

Žena neponovljive emocije

Smrću glumice Nade Đurevske teatarska zajednica Sarajeva i Bosne i Hercegovine ostala je bez umjetnice neponovljivog pozorišnog izraza. Odlazak legendarne glumice Nade Đurevske u 65. godini vijest je koja je rastužila ne

NAŠI LJUDI

Fondacija za bolju budućnost BiH uvezuje dijasporu s bosanskim kompanijama

Iz Fondacije za bolju budućnost BiH saopćeno je da posljednjih godinu intenzivno rade na okupljanju Bosanaca i Hercegovaca koji su zbog rata život započeli u inozemstvu, gdje su danas uspješni

Ekonomija/Biznis

Visoko: Za 580 porodica obezbjeđena proljetna sjetva krompira

Na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH o proglašenju stanja nesreće uzrokovane pojavom korona virusa (COVID19) na području Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine FBiH” br:21/20) i Odluke Gradskog vijeća Visoko