Haško tužilaštvo zatražilo je da umjesto 111 šestorici najviših vojnih i politički zvaničnika tzv. HR Herceg-Bosne bude presuđena kazna od 220 godina zatvora.
Visina kazni koje je prvostepeno vijeće Haškog suda izreklo šestorici političkih i vojnih čelnika ‘Herceg Bosne’ za ratne zločine u Bosni i Hercegovini ne odgovara težini tih zločina i predstavlja zloupotrebu diskrecijskog prava raspravnog vijeća, ocijenilo je u Haško tužilaštvo utorak u Hagu na žalbenoj raspravi.
Zločini nad Bošnjacima su po opsegu bili masovni, više desetaka hiljada ljudi premješteno je iz svojih domova i protjerano, više hiljada zatočeno je i držano u teškim uslovima, slani su na prisilni rad pri čemu su neki izgubili život.
Bilo je silovanja, razarane su džamije i kuće, pljačkana bošnjačka imovina, kazala je tužiteljica Barbara Goy, a od kraja augusta 1993. više od 55 hiljada ljudi u Mostaru bilo je “kao u klopki pod stalnim napadima i granatiranjima”.
Goy je istakla da je presudom utvrđeno da su odgovorni po jednom od najtežih oblika odgovornosti i da su bili su ključni sudionici “udruženog zločinačkog poduhvata” pa su kazne za takva djela neodgovarajuće.
Djelima za koja su proglašeni krivima prije odgovaraju kazne koje je tužilaštvo tražilo na suđenju a to su 40 godina za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića, 35 za Ćorića i 25 za Pušića.
– Takve kazne bile bi u skladu sa zaključcima vijeća o težini zločina i vidu i stepenu sudjelovanja optuženih – poručila je tužiteljica.
Nadalje, Goy je kazala kako vijeće u presudi nije dalo dovoljnu težinu opsadi i napadima na civile u istočnom Mostaru a u svom rasuđivanju trebalo se osloniti na presude za opsadu i teror Sarajeva za koje su izrečene kazne od 29 godina do doživotne kazne. Također nije dovoljno težine dalo organizovanom sistemu deportovanja i smrtonosnom prisilnom radu logoraša na ratištu.
Haški je sud šestorku na čelu sa Jadrankom Prlićem u maju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima u okviru udruženog zločinačkog poduhvata.
Bivši predsjednik vlade ‘H-B’ Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar odbrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog štaba HVO-a Slobodana Praljka i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši komandant vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Prvostepenom presudom utvrđeno je i učešće Republike Hrvatske u udruženom zločinačkom poduhvatu, tj. u agresiji na našu zemlju.
(TV1/MiruhBosne)
