Završena restauracija Gazi Ferhad-begove džamije u Tešnju, podignute sredinom 16. vijeka

Završena restauracija Gazi Ferhad-begove džamije u Tešnju, podignute sredinom 16. vijeka

Centralna svečanost Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Tešanj u povodu završetka radova na restauraciji Gazi Ferhad-begove (Čarši džamije) u Tešnju održana je u okviru općinske manifestacije “Dani grada Tešnja 2023” u subotu, 9. decembra 2023. godine.

Prvi dio programa održan je u Čarši džamiji, kada su obratili muftija zenički dr. Mevludin Dizdarević i direktor Vakufske direkcije dr. Senaid Zajimović.

Muftija Dizdarević ocijenio je kako večerašnji događaj ima svoju posebnu vrijednost i značaj, jer se njime obnavlja jedan spomenik koji govori o historiji ljudi koji su živjeli na ovom području, o njihovim estetskim, ekonomskim i finansijskim dometima.

Osvrnuo se ovom prilikom i na konstantno negiranje osmanskog naslijeđa kod Bošnjaka u proteklih sto godina, što se u socijalističkom režimu i sistemski radilo, jer su udžbnike pisali oni koji voljeli ni Bošnjake niti Turke.

– Ova džamija je svjedok i potvrda našeg identiteta, njom ponovo posvećujemo važnost osmanskom kulturno-historijskom naslijeđu u našem identitetu – kazao je muftija, ističući da su isto tako i austro-ugarski i jugoslovenski, ali i predislamska Bosna i Hercegovina, integralni dijelovi bošnjačkog identiteta.

Između ostalog, ukazao je na činjenicu da se u ovoj džamiji, na ovom području, na sedždu Allahu pada još od 1559. godine.

– Allah dž.š. je počastio i učinio ovo mjesto berićetnim, jer mjesto gdje iskreni Božiji rob padne na sedždu, ono će za njega svjedočiti na Sudnjem danu. Za koliko generacija će ovo mjesto biti svjedok da su ovdje ljudi koji vole islam i Allaha i padaju Mu na sedždu? A ko se pred Njim klanja, on se ne klanja nikome od stvorenja – poručio je muftija Dizdarević.

Također, uputio je čestitke i pohvale svima koji su učestvovali u realizaciji ovog projekta.

Direktor Zajimović je podsjetio da je prvobitno planirano da džamija bude svečano otvorena kada se budu otvarale ponovno izgrađena džamija Arnaudija u Banjaluci, Kizlar-agina džamija Mrkonjić Gradu i vakufski tržni centar u Sanskom Mostu.

– Malo smo požurili i htjeli smo da to bude za Dan grada Tešnja. Ovo je jako lijepa prilika, s obzirom na to da je Tešanj je jedini grad koji je za dan grada uzeo dan potpisivanja vakufname, i time se posebno ponosimo – istaknuo je Zajimović.

Svečanosti u Čarši džamiji prisustvovao je veliki broj džematlija, rukovodstvo Medžlisa Tešnja i lokalnih zvaničnika, kao i predstavnik Ambasade Turske u Bosni i Hercegovini.

Drugi dio programa održan je u Centru za kulturu u Tešnju, a počeo je projekcijom dokumentarnog filma o restauraciji Gazi Ferhad-begove džamije i munare. 

Nakon projekcije filma prisutnima su se prigodno obratili glavni imam Medžlisa Tešanj mr. Fuad-ef. Omerbašić, načelnik Općine Tešanj Suad Huskić i direktor Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića u Zagrebu Mevludin Aslani.

Horovi Islamske gimnazije iz Zagreba i Gimnazije Musa Ćazim Ćatić iz Tešnja izveli su program od nekoliko ilahija, a skupu se prigodno obratio i Gökhan Aksan u ime Savjetništva za vjerska pitanja pri Ambasadi Republike Turske u Bosni i Hercegovini.

– Prenosim vam selame turskog naroda koji je posebo osjetljiv na spomen Bosne i Hercegovine – kazao je Aksan.

U tom smislu posebno je istakao i turskog predsjednika Recep Tayyip Erdoğan, koji, kako je naveo, pomno prati prilike u Bosni i Hercgovini, ali se ponekad se i osobno angažira u realizaciji nekih projekata u našoj zemlji.

Program je završen obraćanjem direktora Vakufske direkcije dr. Zaimovića, koji je ukazao na specifičnost Tešnjaka, “koji su u mnogo stvari prvi ili jedini, pa su tako i jedini u obilježavanju vakufname kojom se utemeljuje jedan grad”.

Podsjetio je da su Bošnjaci narod koji ne gradi ne samo džamije, nego i dobre međuljudske odnose, ne samo u Bosne i Hercegovini, nego i šire.

– U poslijeratnom periodu smo obnovili skoro sve porušene i oštećene džamije i druge vjerske objekte. Tokom agresije na BiH srušeno je 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata, uništeno je ili oštećeno više od 80 posto od 1.144 džamija koliko ih je prije agresije bilo na prostoru BiH. I izradili smo brojne nove i nismo na tome stali. Naši ljudi grade džamije, islamske centre i kupuju prostore za te namjene gdje god se nastane u Hrvatskoj, Sloveniji, Evropi ili Americi -naveo je direktor Zajimović, te ovom prilikom zahvalio turskom narodu i Generalnoj direkciji vakufa koja je učestvovala u realizaciji brojnih kapitalnih vakufskih projekata u našoj zemlji.

Svečanošću i otvaranjem džamije završeni su radovi na kompleksu Ferhad-begovog vakufa, a direktor Zajimović je ranije ocijenio kako je ovo primjer mladima kakve je vakufe potrebno graditi u Bosni i Hercegovini.

- Ovim projektom je vakufski kompleks, koji podrazumijeva vjerski dio oličen u džamiji i munari, mezaristanima, ekonomski dio oličen u dućanima i “Kahvi” kao restoranu i ugostiteljskom objektu i drugim poslovnim prostorima iz čijih prihoda se finansiraju aktivnosti u Ferhad-begovoj džamiji i edukativnom centru koji je ranije završen, sada zaokružena jedna veoma pozitivna priča i u budućnosti dobra praksa koja će poslužiti kao primjer kako se obnovom vakufa i puštanjem u njegovu funkciju oživljava, ne samo ime vakifa i vakufa kao takvog, nego se, dajući mu jedno novo ruho, može pokazati mladima kakve vakufe trebamo graditi u Bosni i Hercegovini – poručio je Zajimović.

Gazi Ferhad-begova džamija u Tešnju je nulti spomenik kulture izgrađena 1558. godine, pa se restauracija džamije odvijala pod nadzorom Federalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa u BiH kroz četiri faze, za što je sredstva osigurala Vakufska direkcija putem Generalne direkcije vakufa Republike Turske.

U prvoj su urađeni istražni radovi i izrađen elaborat, a u drugoj vanjsko uređenje džamije i harema.

U trećoj fazi je restaurirana džamija, pa je tako obijen malter sa zidova i kupola, izvršene potrebne popravke,  završeno malterisanje i krečenje, razvedene i urađene nove instalacija električne energije, podnog grijanja i klima uređaja, zamijenjen  drveni mahfil i itikaf u džamiji, postavljeni novi  prozori,završeni kaligrafski radovi i oslikavanje ornamentike na unutrašnjim zidovima  i vanjskom ulaznom zidu džamije, priključeno grijanje džamije i izgrađen šadrvan u haremu džamije.

U četvrtoj fazi, koja je počela 28. aprila 2021. godine izgrađena je potpuno nova munara, nakon rušenja postojeće dotrajale munare u noći od ponedjeljak na utorak 11. na 12. decembra 2017. godine zbog jakog vjetra. Također je saniran krov džamije, oslikane kupole i zamijenjeni drveni elemenati na sofama džamije.  

Munara je zidana kamenom po istom principu kao i prva uz upotrebu metalnih klanfi i toplog olova, te su zadržani njen autentičan izgled i visina.

Finansiranje četvrte faze na restauraciji džamije i munare vršeno je sredstvima domaćih vakifa i Generalne direkcije vakufa Republike Turske. Radove su izvele domaće firme kao podizvođači, angažovane od strane glavnog izvođača turske firme Sama Bursa Yapi, od kojih je najzahtjevniji dio – zidanje munare – izvela firma Fajić d.o.o. Mostar.

Osim ove svečanosti u okviru obilježavanja Dana grada Tešnja u Medžlis Tešanj je u petak, 8. decembra 2023. godine potpisao ugovor o kupovini novog poslovnog prostora u Jelahu za vrtić PPU “Revda” čiji je Medžlis osnivač, a ovo je treći prostor u kojem će ovaj vrtić obavljati svoju djelatnost.

Istog dana u Čarši-džamiji u Tešnju hutbu posvećenu ovom datumu je održao muftija zenički hfz. dr. Mevludin-ef. Dizdarević , koji je nakon džume uručio ključeve novoizgrađene stambene kuće porodici Salkić u okviru primopredaje 86. objekta koji je izgradilo Udruženje “Oslonac” iz Tešnja, a čiju izgradnju je podržao Ured za društvenu brigu Rijaseta Islamske zajednice u BiH sa 5.000,00 KM.

Program obilježavanja nastavlja se u nedjelju, 10. decembra prijemom za najistaknutije vakife Medžlisa i džemata u 2023. godine, priredbom i izložbom o Šarenom mektebu i takmičenjem polaznika mektepske pouke u učenju napamet sure Jasin i zadnjih 15 sura iz Kur’ana.

(MiruhBosne/Preporod.info)

Previous Emir Medanhodžić: Svijest o državi je kroz kulturnu baštinu
Next Oni kapitaliziraju naš muslimanski identitet. Onda nas napuštaju u našem vremenu potrebe

You might also like

BAŠTINA

Na današnji dan otvoren je Ajas-pašin dvor u Sarajevu, današnji hotel ‘Central’ (FOTO)

Ajas-pašina džamija koja je izgorjela kada je Eugen Savojski spalio Sarajevo 1697. godine. Ubrzo je obnovljena, međutim ponovno je stradala u požaru koji je izbio u Latinluku 1879. godine. Nakon

BAŠTINA

U Orahovcima kod Višegrada svečano otvorena džamija i spomen-obilježje šehidima

Obnovljena džamija u Orahovcima kod Višegrada, koja je u protekloj agresiji minirana i u potpunosti porušena sredinom 1993. godine, jučer je svečano otvorena u prisustvu velikog broja vjernika. Također, u

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB) u Sarajevu skoro pola milenija čuvar vrijedne građe

Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB) u Sarajevu, koja se klasificira kao historijska, odnosno biblioteka specijalnih zbirki, obilježava 485 godina postojanja. U Bosni i Hercegovini i svijetu poznata je po vrijednoj bibliotečkoj