Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine čuva tri miliona vrijednih eksponata

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine čuva tri miliona vrijednih eksponata

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, najstarija muzejska institucija u zemlji, čuva tri miliona eksponata, od kojih je dobar dio izložen u stalnim izložbenim postavkama u odjelima za arheologiju, prirodne nauke i etnologiju. Među vrijednim eksponatima su i četiri fragmenta pogrebnog plašta prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića, izložena u sobi sa Sarajevskom hagadom, javlja Anadolu.

Međunarodni dan muzeja, 18. maja, obilježava se od 1977. godine na preporuku Međunarodnog vijeća za muzeje. Na ovaj dan, javnosti se nastoje prezentovati dostignuća iz prethodnog razdoblja, te afirmisati muzeji i njihove vrijednosti.

Međunarodni dan i Evropska noć muzeja su najveće muzejske manifestacije koje se u Bosni i Hercegovini obilježavaju od 2006. godine. I danas će različitim aktivnostima biti obilježen u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Ana Marić, zamjenica direktora Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, kazala je da trenutna situacija u ovoj jako bitnoj ustanovi nije loša, ali je mnogo bolja nego ranijih godina, kada je Zemaljski muzej, osnovan daleke 1888. godine, bio u jako teškoj finansijskoj situaciji.

“Radimo na više frontova. Nastavljamo sa obnovom muzejskih zgrada, što nam je bio glavni fokus posljednjih godina, a isto tako se trudimo da održimo, unaprijedimo i donesemo novi program za različite uzraste i za sve posjetitelje Zemaljskog muzeja”, pojasnila je Marić.

Veliki broj građana, domaćih i stranih turista, kao i učenika obilazi bogate postavke Zemaljskog muzeja.

“Prošlu godinu smo završili sa skoro 50.000 prodanih ulaznica, a u tu brojku nisu uračunati dani kada smo imali besplatan ulaz za građane. Od početka ove godine pravimo evidenciju i znam da su za rođendan, koji je bio 1. februara, muzej posjetile 2.134 osobe. U zimskim mjesecima nije pretjerana posjeta, što je i očekivano, ali posjete se intenziviraju od aprila. Kroz maj i juni očekujemo veće interesovanje jer imamo organizovane školske posjete”, istakla je Marić.

– Bogate i vrijedne zbirke –

Naglasila je da se iz godine u godinu povećava broj posjeta djece, tačnije organizovanih posjeta škola.

“Najbitnije je da dolaze djeca iz cijele Bosne i Hercegovine”, poručila je Marić.

Interesovanje za eksponate u Zemaljskom muzeju zavisi od toga da li se radi o domaćim ili stranim turistima, ali i uzrastu posjetitelja.

“Ukoliko se radi o stranim turistima, koji dolaze da se upoznaju sa historijom ove zemlje, onda je to Odjeljenje za arheologiju gdje je moguće saznati sve o ovoj zemlji, od prve pojave čovjeka. Nakon toga, uglavnom je interesovanje za Odjel za etnologiju gdje je prikazan izgled bosanske kuće iz 19. stoljeća što je drugi segment kojim se nadopunjuje to osnovno predstavljanje Bosne i Hercegovine”, kazala je Marić.

Među posjetiteljima Muzeja je vrlo popularna i botanička bašta.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine čuva tri miliona eksponata, od kojih je dobar dio izložen u stalnim izložbenim postavkama koji broji tri odjeljenja – Odjel za arheologiju, Odjel za prirodne nauke i Odjel za etnologiju.

“Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine posjeduje oko tri miliona predmeta, na svim odjeljenjima. Na Odjeljenju za arheologiju gdje su sačuvani materijalni ostaci svih kultura koje su živjele tu, počevši od predhistorije pa do kraja srednjeg vijeka, inventarizirano je oko 60.000 predmeta, dok je realna cifra znatno veća. Najveći broj predmeta se nalazi na Odjeljenju za prirodne nauke, više od milion. To su impozantne cifre i često se volimo uporediti sa pariskim Louvreom”, istakla je Marić.

Na stalnim izložbama u Zemaljskom muzeju se izlaže samo najmanji dio najznačajnijih predmeta, tri do četiri posto, a ostatak se pohranjuje i čuva u depoima i povremeno vadi za neke izložbe.

– Najpoznatiji predmeti –

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine se svih ovih godina razvijao do statusa najvažnije savremene naučno-obrazovne i kulturne institucije u Bosni i Hercegovini, te njega nerijetko nazivaju rodnim listom i DNK-om svih Bosanaca i Hercegovaca.

“Zemaljski muzej možda predstavlja ono što netragom nestaje zadnjih godina. Naš zadatak je sakupiti, čuvati i prezentovati sve ono što ova zemlja jeste. Dakle, sve materijalne ostatke prethodnih kultura, kulturnu baštinu u cjelini. Svi smo svjesni te nesretne prošlosti koju ćemo, nadam se, ostaviti iza nas i da ćemo zakoračiti u neku bolju budućnost”, navela je Marić.

Sarajevska hagada je jedan od najpoznatijih predmeta koji se čuvaju u muzeju.

“Izdvojila bih i četiri fragmenta pogrebnog plašta prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića koji su izloženi u sobi sa Sarajevskom hagadom. Sarajevska hagada jeste popularna i privlači puno pažnje i definitivno je smatramo iznimno vrijednim eksponatom. Dakle, u istoj prostoriji su izloženi ostaci srednjovjekovnog tekstila što je samo po sebi jako bitno jer su to iznimno rijetki nalazi. Tim više što su to ostaci plašta prvog bosanskog kralja”, poručila je Marić.

Zgrada Zemaljskog muzeja je jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Evropi koja je izgrađena upravo za tu svrhu. Arhitekt Karlo Paržik uradio je projekt zgrade Muzeja koja se sastoji od četiri paviljona, međusobno povezana terasama, s unutrašnjim atrijem sa botaničkim vrtom, u kojem se mogu vidjeti brojne egzotične vrste. Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu.

Povodom Međunarodnog dana i Evropske noći muzeja, vrata ovog sarajevskog muzeja bit će u subotu, 18. maja, od 10 do 22 sata, a ulaz za sve posjetitelje tog dana je besplatan.

Previous Par iz Engleske obišao Evropu tražeći idealno mjesto za život - skrasili se u bosanskom Blagaju!
Next Božović vlastima RS: Doktori nam idu u 'mrsko' Sarajevo, ne u Njemačku - zapitajte se

You might also like

NAŠI DANI

24 godine od zločina na jami Paklenik kod Rogatice (Video)

U junu 1992. godine srpske snage zarobile su 73 Bošnjaka sa područja općina Višegrad i Rogatica, nakon čega su ih dovezli do jame Paklenik i ubili. Najstarija žrtva bio je

NAŠI DANI

Evo Morales smatra da je ono što se dešava u Pojasu Gaze genocid i da Izrael treba proglasiti terorističkom zemljom

Evo Morales, bivši predsjednik Bolivije, čija je zemlja prethodnih dana prekinula diplomatske odnose s Izraelom, s posebnim emocijama govorio je o Gazi. Morales smatra da je ono što se dešava

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Klanjana dženaza namaz i obavljen ukop 33 žrtve genocida u Srebrenici

U Memorijalnom centru u Potočarima danas je klanjana dženaza namaz i obavljen ukop 33 žrtve genocida koji je nad Bošnjacima počinjen 1995.godine u “zaštićenoj zoni UN-a” Srebrenici. Vjerski dio programa počeo