Studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici obilježili su danas mirnom šetnjom i polaganjem cvijeća na Spomen-obilježje Kameni spavač Dan bijelih traka, kada je stanovnicima nesrpske nacionalnosti u Prijedoru u maju 1992. godine naređeno da na svoje kuće ili stanove izvjese bijele zastave, a pri izlasku iz svojih domova oko ruke stave bijelu traku.
Studenti Pravnog fakulteta u Zenici, s trakama na svojim rukama, te natpisima da se nikada nikome ne ponovi, ali i ne zaboravi ovaj datum, te sa otiscima 102 ruke kao podsjetnika na 102 djece ubijene u Prijedoru, održali su mirnu šetnju od zgrade fakulteta do Spomen-obilježja Kameni spavač gdje su položili cvijeće te minutom šutnje i učenjem Fatihe podsjetili se na stradanje Prijedorčana.
Vinko Stjepić, student prve godine Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, rekao je kako je bitno obilježavati ovakve datume te kompliciranu historiju Bosne i Hercegovine izučavati onakvu kakva je ona zaista bila.
“Danas smo tu da obilježimo Dan bijelih traka, odnosno dan stradanja žrtava Prijedora 31. maja 1992. godine. Na taj tužan dan, kao što znamo kroz historiju Bosne i Hercegovine, da je došlo do naređenja o stavljanju bijelih traka od strane srpskog štaba, da svi nesrpski građani stave bijele trake na ruke, a simbol te bijele boje je simbol predaje i ugnjetavanja. Tužno je što se i danas, nakon 20 i nešto godina, taj isti genocid, da ga tako nazovemo, ugnjetava, odnosno negira od strane tadašnjih okupatora. Historija Bosne i Hercegovine je komplicirana i svako priča svoju priču, a mi je trebamo učiti onakvu kakva jeste da se ne bi ponovila. U postratnom periodu, BiH živi u tom periodu i još uvijek se liječi od rata i fašizma i nacionalizma”, rekao je Stjepić.
Ajdin Husejnspahić, docent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, rekao je kako je u Prijedoru stradalo više od 3.000 ljudi, od čega 102 djece.
“Danas smo se okupili da se sjetimo nevino stradalih u Prijedoru 31. maja 1992. godine, kada je počeo egzodus na svirep način. Mislili smo da se nakon Drugog svjetskog rata trake neće ponoviti u onom smislu u kojem su se ponovile 1992. godine. Bio je to bolan čin kada ste morali bijelim čaršafom označiti svoju kuću ili morali staviti bijelu traku na svoje rame kako bi se označili kao meta, a znamo čega. Preko 3.000 nevino stradalih, od toga 102 djece ukazuje na genocidnu
U Prijedoru je sve spremno za obilježavanje Međunarodnog dana bijelih traka kojim se danas građani i aktivisti sjećaju svih žrtava iz 1992. godine među kojima je i 102 djece
U Udruženju “Izvor” u Prijedoru članice su jutros rezale i pripremale bijele trake za sugrađane.
Predsjednica Seida Karabašić kaže da su pripremljene i ruže, te odštampana imena 102 ubijene djece.
“Svake godine smo suorganizatori s Centrom za mlade ‘Kvart’ i Inicijativom ‘Jer me se tiče’. Pripremamo bijele trake i ruže, a fokus je na civilnim žrtvama rata i govorimo o stradalim u ovom gradu, koji još uvijek nemaju status koji treba da imaju, a činjenica je da nemamo ni spomen-obilježje”, rekla je Karabašić za AA.
Tačno u podne šetnjom kroz centar grada do Trga Zorana Karlice građani će s ružama i bijelim trakama oko ruke podsjetiti na maj 1992. godine kada je počela kampanja protjerivanja Bošnjaka, otvaranja logora i pogroma naroda nesrpske nacionalnosti.
