Zmaj od Bosne – Beskompromisni borac za bosansku slobodu

Na današnji dan (31. august 1802.) rođen je veliki bosanski sin Husein Gradaščević.

Svoj kratki i plodonosni ovozemaljski život Gradaščević je završio također u augustu (17.) 1834.

Jednu lirsku pjesmu o njegovom rođenju “koja plijeni svojom izvanrednom skladnošću i ljepotom stiha” nedavno je objavila Aiša Softić. U njoj se nagovještava Husein‐begovo rođenje i predskazuje njegova velika povijesna uloga – bilježi Husnija Kamberović u biografiji Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834).

San usnila Osman-begovica
Mlada ljuba bega Osman-bega
Kapetana od Gradačca grada,
Da joj raste na srcu jabuka,
Na jabuci zrno biserovo,
Na biseru ljuti zmaju spava

A kada se zmaju probudio
Preko Bosne krila raširio,
Do Stambola glava dopirala.
Od straha se trgla begovica,
Probudi se begu u naručju,
Pa će sanak begu kazivati,
a beg joj sanak tabirio:
Što ti raste na srcu jabuka,
To je, dušo, naše milovanje,
Što je u njoj zrno biserovo,
To je tebi čedo pod srdašcem,
Što na njemu ljuti zmaju spava,
To će čedo muška glava biti,
Što je Bosnom krila raširio,
To će biti Bosni zaštitinikom,
Što Stambolu glava dopirala,
I samom će caru dodijati.

(Mr. Aiša Softić:“Husein-kapetan Gradaščević u usmenom kazivanju i drami Ahmeda Muradbegovića“. DIVAN, br.1, Gradačac 1998)

Gradačački beg i kapetan proslavio se u borbi za slobodu Bošnjaka i Bosne, a u tom periodu (1831-1832) Bosna je faktički bila slobodna i suverena a on njen vladar. Prethodno je Zmaj od Bosne dobio podršku naroda, osmanskog namjesnika natjerao na bijeg i s bosanskom vojskom nadjačao osmansku vojsku u bici koja se odigrala na Kosovu.

Da je Gradaščević bio spreman boriti se za svoju domovinu i suprotstaviti se opasnostima koje su vrebale – s istoka ili zapada, pokazuju nam i sljedeći događaji koje bilježe historičari (Kamberović, pozivajući se na D. Pavlovića i G. Šljivu).

-Prije nego je poveo Pokret 1831. godine o Husein‐kapetanu se zna još to da je u martu 1830. godine preko svojih glasnika poručivao kapetanu Murat‐begu Bešireviću i Hasan‐agi Pećkom u Krajinu kako postoji opasnost da Miloš Obrenović iz Srbije provali u Bosnu, te ih podsjećao na to da bi trebali biti spremni za obračun ako se to doista i desi.

Ubrzo nakon ovoga je Husein kapetan upozoravao i Austriju kako su svi bosanski kapetani spremni pružiti otpor u slučaju austrijskoga napada na Bosnu, o čemu se sredinom 1830. uvelike pričalo. U razgovoru sa jednim “pouzdanim” čovjekom austrijske vlade 20. maja 1830. godine, Gradaščević je izjavio ‘da su protiv austrijskog pohoda na Bosnu ne samo gradačačka kapetanija nego i sve ostale kapetanije u Bosni, a one uz sjevernu granicu se čak nalaze u najvećoj napetosti i iščekivanju spremne na rat, da pođu na onoga ko bi prvi stupio na njihovu zemlju’.

(MiruhBosne)