Zvornik primarno stratište Bošnjaka od 1992. do 1995. godine

Zvornik primarno stratište Bošnjaka od 1992. do 1995. godine

“Stazom smrti” od Klise do Bijelog Potoka u Zvorniku i ove godine hodili su mnogi, u znak sjećanja na odvedene u koloni zvanoj “Bijeli potok” 1992. godine.

Tradicionalnom maršu prisustvovalo je nekoliko stotina muškaraca, žena, mladih i djece, koji su se tokom pješačenja prisjećali na događaje od prije 32 godine.

– I ja sam 1. juna 1992. godine bio, ne učesnik kolone, jedan od onih koji su to sve vidjeli. Već od 1999. godine nastojimo održavati kulturu sjećanja na ono što smo doživjeli. Samo tom stazom je nekoliko hiljada ljudi prošlo. Od ubijenih još nismo pronašli 244 osobe, ni ja svog brata.

Hvala Allahu, našom borbom, iz godine u godinu podižemo svijest ljudi o važnosti obilježavanja – izjavio je mjesni imam Senajid Alić, koji je i rođen u Klisi, a imamsku misiju obavlja već 23 godine.  

Suada Selimović je prije 32 godine na ovom mjestu bila sa suprugom i troje djece, te 21 članom porodice.

– Tada sam imala bebu od osam mjeseci. U koloni sam sišla do Bijelog Potoka, to je bio užas. Na Bijelom Potoku su odvojili supruga i sve moje. Nakon 16 godina sam našla posmrtne ostatke supruga, za ostalim još tragamo.

Užas koji smo preživjeli nikada ne možemo zaboraviti.

Ova staza nam je bila kao neki hodnik, a naoružani su nas zaustavljali na svakih nekoliko metara, pregledali su nas, neke i udarali, nismo ni znali ni kuda idemo ni šta nas čeka. Na Bijelom Potoku su odvojili sve muškarce, a žene kamionima prebacili do Memića – kazala je ona.

Nakon marša, u 11.00 sati, planirano je otvaranje šehidskog spomen-obilježja Bijeli Potok.

Potom, u 15.00 sati u Memorijalnom centru u Kalesiji bit će klanjana kolektivna šehidska dženaza za žrtve Zvornika. 

Opkoljeno stanovništvo iz Klise je na današnji dan, 1. juna 1992. godine, krenulo ovom stazom, u nadi za slobodu. Dječaci, mladići i starci bili su odvojeni od svojih najmilijih i odvedeni na stratišta. Mnogi su pronađeni u masovnoj grobnici Crni Vrh, najvećoj masovnoj grobnici u Bosni i Hercegovini, javlja MINA.

Zvornik primarno stratište Bošnjaka od 1992. do 1995. godine

Spomen ploče žrtvama genocida u Srebrenici postavljene u Kamenici, selu kod Zvornika na istoku Bosne i Hercegovine, nijemi su svjedoci dešavanja u tom dijelu zemlje u periodu između 1992. i 1995. godine, javlja Anadolu.

Brojne kamene ploče čuvaju brojke i uspomene, ali i “odudaraju” od prirodnih ljepota tog predjela, nekada poznatog samo po njegovim vrijednim stanovnicima i sretnim trenucima. Ta vremena su prošla, a Kamenica je danas poznata kao “dolina masovnih grobnica”.

Na području opštine Zvornik mnoga mjesta su poznata kao stratišta Bošnjaka od 1992. do 1995. godine. Kamenica je samo jedno od njih.

“Zvornik je primarno stratište Bošnjaka od 1992. do 1995. godine, a pogotovo jula 1995. Zato što su na području Zvornika dominatno izvršena i zatočavanja i strijeljanja Bošnjaka. Pored Osnovne škole u Petkovcima, tu je Osnovna škola u Grbavcima, tu je Kozluk, grobnice u Kamenici, Kozluku, u neposrednoj blizini Pilice”, rekao je Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

Zvornik je zbog svog geografskog položaja jako važan. Na neki način, nalazi se na granici Bosne i Hercegovine i Srbije.

“U ideološkom smislu, ključna njegova stvar jeste što se nalazi na Drini u Podrinju koje je označeno vrlo važnim strateškim ciljem srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, kako je Radovan Karadžić objasnio to 12. maja 1992. na 16. sjednici samoproglašene Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Druga stvar koja je bitna jeste da su Bošnjaci bili većinsko stanovništvo”, podsjetio je Džananović.

Smatra da je činjenica da je u svim bh. gradovima i općinama gdje su Bošnjaci bili većinsko stanovništvo, a koji su se nalazili unutar Velikosrpske karte, činjeni brutalniji i masovniji zločini.

“Sistem logora, masovnih zločina, protjerivanja, silovanja je do te mjere bio ispoljen u Zvorniku da već tokom aprila u gradskom jezgru i naseljima oko njega Bošnjaka praktično nije ni bilo. Činjenica je da su tokom juna i jula u Zvorniku često boravili Radovan Karadžić i Ratko Mladić”, izjavio je Džananović.

Zločini u gradskom jezgru počeli su čim su srpske jedinice preuzele kontrolu nad gradom 8. aprila 1992. godine. Srpske snage su 26. aprila zauzele Kula Grad, kada je nastavljeno činjene zločina na širem prostoru zvorničke općine. Nakon što je zauzet Kula Grad, u narednom periodu srpska vojska je fokus stavila na zauzimanje kompletne zvorničke teritorije. Zločini su činjeni svakodnevno po različitim mjestima. Od zločina na širem području Snagova, Kamenice do zločina u Grbavcima, Glumini, Jusićima, Drinjači, Tršiću, Skočiću. U svim tim selima je ubijano između 50 do 100 ljudi.

“Ne postoji selo i zaseok u kojem nisu izvršeni masovni zločini i ubijanja Bošnjaka 1992. godine. Od 8. aprila, kada su srpske jedinice preuzele kontrolu nad gradom i kada je počelo izvršenja zločina, do zločina nad Bošnjacima i Romima iz jula 1992., širom zvorničke opštine su izvršeni masovni zločini. Postoji dosta dokumentacije koja svjedoči o namjeri za izvršenje tih zločina”, naglasio je Džananović.

Jako važan je kraj maja, kada je Zvornik u pitanju. Izdane su naredbe da se žene, djeca i starci organizvano protjeruju prema Kalesiji i drugim slobodnim prostorima, a da se muškarci zatočavaju u logore. To je rezultiralo zločinima u Jusićima, a posebno u širem prostoru Drinjače, Kostijereva, Sopotnika…

U tom periodu, od 26. do 27. maja je izvršeno protjerivanje stanovništva Diviča, a uporedo i Bijelog Potoka, 20-tak sela koja se u javnosti percipiraju kao sela Bijelog Potoka. Dakle, 31. maja je bilo završeno to skupljanje, oko 6.000 civila u selu Klisa.

Zločini nad stanovnicima Đulića, Klise, Kučić Kule, Kitovnica, Šetića, Dardagana, Durakovića, Hajdarevića, Lupa, Bijelog Potoka, Čališmana, Radave, Sjenokosa, Kaludrana, Tršića, Jardana, Đina, Mrakodola, Mahmutovića, Ramića, Tahića, Hamzića i okolnih zaseoka, izvršeni su dominantno od 1. do 8. juna 1992. u Klisi, Bijelom Potoku, zvorničkim logorima u kojima je ubijena većina zarobljenih civila.

“Na području Zvornika je otkrivena i najveća masovna grobnica na području Bosne i Hercegovine – Crni vrh, koja je sekundarna grobnica. Tu su dominantno pronađene žrtve zločina počinjenih tokom 1992. godine u Zvorniku”, naglasio je Džananović.

Kamenica, Bosna i Hercegovina – 10. juli 2019. godine: Spomen ploče žrtvama genocida u Srebrenici postavljene u Kamenici, selu kod Zvornika na istoku Bosne i Hercegovine, nijemi su svjedoci dešavanja u tom dijelu zemlje u periodu između 1992. i 1995. godine. (ARHIVSKA FOTOGRAFIJA) ( Nihad Ibrahimkadic – Anadolu Agency )

Zvorničkom opštinom je prolazio i “put spasa”, odnosno “put smrti” Srebreničana koji su se u julu 1995. godine pokušali spasiti i doći do slobodne teritorije – Tuzle ili Nezuka.

“Put spasa, odnosno put smrti jula 1995. je prolazio kroz Zvornik. Kroz te prelaske kroz Zvornik, zatočen je veliki broj Bošnjaka, veliki broj je ubijen usljed granatiranja tih kolona. Činjenica je da su brojni Bošnjaci, koji su zarobljeni na prostoru srebreničke, bratunačke i zvorničke opštine, organizovano sprovedeni do prostorija osnovnih škola, domova kultura na prostoru Zvornika, a nakon toga su strijeljani. Najveći broj masovnih grobnica tih ubijenih Bošnjaka je pronađen na području Zvornika. Poznata je Kamenica, kao dolina masovnih grobnica”, istakao je Džananović.

Smatra da se Zvornik izdvaja po brutalnosti izvršilaca zločina nad žrtvama.

“U Domu kulture u Drinjači ili Čelopeku su Bošnjaci izvođeni na binu, tjerani su da polno opće očevi i sinovi, djedovi i unuci, prije ubijanja, odsjecani su im dijelovi tijela”, dodao je Džananović.

Izvor: Agencije

Previous In memoriam: Elvedin Begić
Next Montažne kuće doživljavaju renesansu u Bosni i Hercegovini: Rok izgradnje 90 dana

You might also like

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Mići Jurišiću 11 godina zatvora za zločin u Prijedoru

Sud Bosne i Hercegovine osudio je na 11 godina zatvora bivšeg pripadnika rezervnog sastava milicije Tukovi pri Stanici javne bezbjednosti (SJB) Prijedor Miću Jurišića za zločin protiv čovječnosti na području

NAŠI DANI

Pettigrew: Politički legitimitet RS dovesti u pitanje. Ustavnom reformom ponovo ujediniti Bosnu i Hercegovinu

  Izricanjem doživotne presude Haškog tribulana ratnom komandantu (takozvane) Vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću nije u potpunosti zadovoljena pravda, ona će zahtijevati mnogo više, kazao je danas novinarima u

NAŠI DANI

Zvizdić o plinovodu: Pravobranilaštvo BiH mora odmah reagovati

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić je na svom Twittu podsjetio na tri važna propisa na osnovu kojih odmah mora reagovati Pravobranilaštvo BiH, u vezi