Adnan Rustanbegović ulaže u rodnu grudu – pokreće proizvodnju u Srebrenici

Adnan Rustanbegović ulaže u rodnu grudu – pokreće proizvodnju u Srebrenici

Srebreničanin Adnan Rustanbegović, s trenutnom adresom u Austriji, godinama je, kaže, razmišljao kako da dio zarađenog novca uloži u rodnu grudu i pokrene neki manji proizvodni pogon. Međutim, zakonske procedure i druge komplikacije u našoj zemlji, prolongirali su njegove planove, piše AgroKlub.

Prvi plan bio je da u Zelenom Jadru kod Srebrenice kupi ugašenu fabriku za proizvodnju peleta. Međutim, tu su se pojavili problemi oko objezbijeđenja sirovina i devastirane fabrike, čija cijena je bila neprihvatljiva, jer je iz tog pogona sve odneseno.

Iako zna kako proizvodnju voća posljednjih godina ugrožavaju nepovoljne vremenske prilike, mraz, suša, ali i stalno poskupljenje zaštitnih sredstava za prehranu te nelojalna konkurencija, Rustanbegović se odlučio za proizvodnju kruške.

U Sjedaćama, na samoj obali akumulacionog jezera Hidroelektrane Bajina Bašta, s amidžom doktorom Avdom Rustanegovićem, koji više od 50 godina živi i radi u Beču, uložio je sredstva u kupovinu 10 dunuma zemljišta.

Na toj parceli na osam dunuma, uz pomoć struke, zasadili su 1.000 sadnica kruške. Od toga je 80 prisada sorte viljamovka, a radi oprašivanja, 20 posto je santamari vetel.

S obzirom na svoje dubinsko korijenje, ove vrste kruške zahtijevaju dobro drenažna, lakše pijeskovita ili ilovasto pijsekovito zemljište te da su tla neutralna i bogata hranljivim elementima. Sve poslove oko sadnje voćnjaka prepustio sam struci“, kaže Adnan.

Na tim poslovima, ispitavnju zemljišta, odabiru sadnica koje su kupili u provjerenim rasadima voća i sadnji, angažovao je agronoma Marka Blagojevića iz Bratunca, s kojim se poznavao još prije rata.

Na sred voćnjaka Rustanović je pronašao izvor, iskopao bunar, postavio pumpu za izbacivanje vode do dva velika rezervoara za koje je na vrhu plantaže izgradio dva platoa. U rezervoare će, kaže, priključiti cijevi za navodnjavanje po sistemu “kap po kap”.

S stručno urađenim poslovima, povoljnim vremenskim uvjetima i dobrom prehranom, nakon pete godine sadnje, Rustanbegovići očekuju rod od 25 do 35 tona kvalitetne kruške. Dio ploda će plasirati na tržište, a od jednog dijela fabrički proizvoditi rakiju viljamovku, također za tržište.

Previous Završetak kompleksa džamije Esme sultanije u periodu 2022/2023.
Next Majka visočkih trojki: Hvala Bogu zadovoljna sam iako zna biti “zeznuto”

You might also like

Ekonomija/Biznis

Primjer razvoja agroturizma u Brezi – Turisti sami beru voće na plantaži

Banjevac kod Breze, dom plantaže voća “Baš Bašča”, lokacija je koja je posljednjih godina postala destinacija za primjer razvoja agroturizma u Bosni i Hercegovini. Šefket Hrustanović, domaćin i vlasnik plantaže,

BH RAZGLEDNICA

Nacionalni spomenici: Kuća Mare Popović u Gračanici

  Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2003. godine, proglasila je „Historijsku građevinu – Kuća Mare Popović u Gračanici“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Objekat Kuća Mare Popović nalazi se u mahali

MADE IN BOSNIA-387

Farma ‘Milo selo’ pojačala proizvodnju: samo nas domaća proizvodnja može održati (Video)

Iako se zbog koronavirusa ponekad čini da je sve stalo, postoje i oblasti koje su, upravo zbog pandemije, pojačale svoju proizvodnju. Jedna od njih je poljoprivreda, a ekipa Federalne TV