Bosanska ekonomija u 2021. znatno iznad prognoza MMF-a i Svjetske banke

Ekonomski rast Bosne i Hercegovine poslije pandemijskog šoka 2020. godine nije nimalo loš, i naša zemlja imat će bolje makrokonomske pokazatelje u ovoj godini nego neke od susjednih zemalja.

Početkom novembra, Centralna banka BiH kazala je kako očekuje rast ekonomske aktivnosti od 5,8 posto u ovoj godini, što je za čak 2,4 procentna poena više nego što je ova institucija prognozirala nakon prvog kvartala.

Ekonomski rast u ovoj godini pogurali su prije svega rast industrijske proizvodnje i izvoza roba tokom cijele 2021. godine kao rezultat snažne strane potražnje, ali i bolji od očekivanog oporavak prihoda od turizma.

Treba imati u vidu da je Bosna i Hercegovina, prema zvaničnim podacima imala realni pad BDP-a od 3,2 posto u 2020. godini, ali da je zahvaljujući ovogodišnjem rastu već sada, prije isteka godine, sasvim sigurno dostigla i premašila BDP iz 2019. godine.

Pokazatelji o industrijskoj proizvodnji i robnoj razmjeni iz tri ovogodišnja kvartala pokazuju nastavak dobrog trenda i u oktobru 2021 godine (rekordan mjesečni izvoz od 1,35 mlrd KM, na nivou od 10 mjeseci rast izvoza 33 posto), što govori da se problemi koji postoje u lancima dobave, pogotovo u automobilskoj industriji, još nisu toliko osjetili, iako blagi pad industrijske proizvodnje od 0,2 posto u oktobru to nagovještava.

Nakon realnog rasta BDP-a od 11,6 posto u drugom kvartalu, svi pokazatelji koji utiču na BDP (potrošnja, investicije, doznake iz inostranstva, turizam…) govore da bi rast u trećem kvartalu takođe mogao biti visok, a podatke o tome još čekamo od Agencije za statistiku BiH.

Opterećena unutrašnjim problemima, ekonomija Bosne i Hercegovine ipak pokazuje popriličnu vitalnost iako ne treba zanemariti da ekonomski rast koji ostvarujemo ove godine dobrim dijelom dugujemo tzv. baznom efektu, odnosno padu ekonomskih aktivnosti prošle godine.

Ipak, izvedba bh. ekonomije u 2021. godini znatno je bolja nego što su to prognozirali neki drugi međunarodni autoriteti poput Svjetske banke koja je predvidjela rast od 4,0 posto ili Međunarodnog monetarnog fonda koji je potpuno promašio “dajući” nam rast od svega 2,8 posto.

Bosna i Hercegovina takođe, ne prolazi loše u poređenju sa drugim susjednim ekonomijama.

Srbija pokazuje najbolji ekonomski napredak. Zbog jakog poljoprivrednog sektora, najbolje je podnijela pandemiju u prošloj godini s padom BDP-a od 0,9 posto, a ove godine bi prema procjenama trebala imati rast oko 7 posto.

Hrvatska očekuje nešto veći rast od Srbije, prema procjenama 9-10 posto, ali treba imati u vidu da je ova zemlja imala i vrlo visok pad od -8,4 posto u prošloj godini usljed potonuća sektora turizma.

Ekonomija Slovenije, koja je pala u 2020. godini -4,2 posto, prema prognozama Evropske komisije trebala bi u ovoj godini imati rast od 6,4 posto.

S obzirom na pad BiH u 2020 godini od – 3,2 posto i očekivani rast u ovoj godini od 5,8 posto (što je konzervativna prognoza), pokazuje se da je ekonomija Bosne i Hercegovine ipak dobro prebrodila pandemijski šok i da je njena privreda, a prije svega izvozna, dobro iskoristila prilike koje su se pojavile na tržištu kroz povećanu vanjsku potražnju, prije svega iz zemalja EU.

Ne treba zaboraviti da Bosna i Hercegovina u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju kao članice EU, nije mogla računati na izdašnu finansijsku pomoć iz Brisela, koju su pripadnici ove zajednice dobili, iako je, dakako, primila određenu pomoć.

(Indikator/MiruhBosne)