Bosanski malinari trljaju ruke! ‘Evo, vidi dunjaluka, vidi ljepote. Ja imam i ovdje zaradit kao i u Njemačkoj’

Bosanski malinari trljaju ruke! ‘Evo, vidi dunjaluka, vidi ljepote. Ja imam i ovdje zaradit kao i u Njemačkoj’

Dok otkupna cijena maline svakog dana vrtoglavo raste, istinski bosanskohercegovački proizvođači, koji su u ovom jagodastom voću vidjeli egzistenciju, trljaju ruke.

Među njima je i Mesud Šišić iz bugojanskog naselja Vesela, koji malinu uzgaja punih deset godina i ne misli odustati. A je li ova otkupna cijena realna, znat će se tek ujesen, kada počnu pregovori o izvozu u EU.

„Imam nagovještaj da će doći i na 8. Ovo je dobro, hvala mu ko je ovo smislio“, odgovara nam on na pitanje je li zadovoljan cijenom koja premašuje šest maraka, dok nas dočekuje u malinjaku na površini od dva dunuma. I jedan je od rijetkih koji nije odustajao ni u vrijeme znatno niže otkupne cijene jer se, kaže, uzgoj maline i tada isplatio, svima koji su htjeli raditi. Nažalost, umjesto u razvoj, većina je prihod od maline potrošila u kladionicama.

„Naši ljudi, ko je imao maline – to vam garantujem – dok su bile dobre i dobra cijena u Bosni i Hercegovini, onda su jedva čekali da dobiju pare da idu u kockarnice. Sve su naše kockarnice u Bosni i Hercegovini pokupile naše pare“, govori on.

No, o tome neka brinu drugi, kaže Mesud, koji ne skriva zadovoljstvo kvalitetom maline, čiji će rod, ipak, zbog suše biti barem za trećinu manji od planiranog. Pa će i izvoz biti manji.

„Što se tiče maline, ona će biti možda ove godine između 5 i 7 hiljada tona, što se tiče kompletne države“, ističe Tihomir Pocrnja, direktor firme za otkup jagodičastog voća iz Bugojna.

Jer do sada je otkupljeno skoro 90% maline, a o tome je li ova cijena realna, niko sa sigurnošću ne može govoriti.

„Je li realna ili nije – to će samo pokazati prodaja u 9. mjesecu, kad mi završimo kompletan otkup i kad se pođu dogovarati ugovori sa Evropskom unijom“, pojašnjava Pocrnja.

No, to više nije briga malinara, a svaki je posao rizik, kaže Mesud, koji poručuje da se od svog rada i ovdje može živjeti kao u Njemačkoj: „Mora nekad biti i loše, ne može vazda bit dobro. Ali treba čovjek biti uporan u svom poslu, da bi istrajao. A ja da idem u Njemačku? Što ću u Njemačkoj? Evo, vidi dunjaluka, vidi ljepote. Ja imam i ovdje zaradit kao i u Njemačkoj“.

Videoprilog FTV.

Previous I danas je “živa“ hadžijska sofa sa koje se iz Mostara polazilo na hadždž
Next Ljubav prema Bajramu bila veća nego danas, ali se nije častilo kako se danas časti

You might also like

Ekonomija/Biznis

Klasove hurmašice i Bosanski lokum u Lidlu Hrvatska

  Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Klas d.d. Sarajevo uspješno je realizirala pregovore o ulasku dva brenda u međunarodni lanac trgovina Lidl u Hrvatskoj. Vrata jednog od najvećih evropskih trgovačkih lanaca otvorile

Ekonomija/Biznis

Prvi zaštićeni bosanski brend stiže na police širom EU

  Šljiva iz Bosne i Hercegovine postat će prvi zaštićeni bh. brend na njemačkom i tržištu EU, koji će imati i svoj prepoznatljiv logotip. Ideja je potekla od kupaca naše

MADE IN BOSNIA-387

Rješenje kompanije Grizelj: Sarajevo dobiva prvi dezinfekcioni tunel

Sarajevska kompanija Grizelj sutra će u Sarajevu instalirati prvi dezinfekcioni tunel, kazao je ovo za Akta.ba direktor kompanije, Tomislav Grizelj “Sutra će se ispred zgrade Parlamenta Bosne i Hercegovine instalirati