Bosna i Hercegovina ima potencijal sama proizvoditi hranu, struju i ogrjev

Bosna i Hercegovina ima potencijal sama proizvoditi hranu, struju i ogrjev

Kriza na istoku Evrope, poremećeni lanci opskrbe još od vremena početka pandemije, izuzetan rast cijena energenata, a posljedično i prehrambenih proizvoda, samo su neki od razloga zbog kojih sve više sazrijeva svijest unutar Bosni i Hercegovini o potrebi okretanja zadovoljavanju vlastitih potreba za nizom proizvoda koje smo do sada uvozili u većim količinama, piše Večernji list BiH

Kapaciteti postoje, no radna snaga je u startu ograničavajući faktor budući da je izuzetno teško naći radnike koji će raditi, primjerice, u poljoprivredi, dijelom i zbog činjenice da se poljoprivredna proizvodnja do unatrag par godina percipirala kao neisplativ oblik privređivanja. Stanje nije mnogo bolje ni danas, no rast poticaja, kao i mjere koje se donose u posljednje vrijeme, pokazuju kako bi se na poljoprivredu uskoro moglo gledati kao na zanimanje koje ima svijetlu budućnost.

Za to vrijeme Bosna i Hercegovina, uz djelotvorno iskorištavanje potencijala koje ima i jačanje poticajnih mjera, može zadovoljiti vlastite potrebe za pšenicom, voćem, povrećem kao i uljaricama. No, u državi postoji potencijal i za povećanje opsega proizvodnje niza drugih proizvoda, počevši od energetike, odnosno električne energije, pa do drva za ogrjev, ali i sve druge potrebe u kućanstvima.

Tome svjedoče i podaci o izvozu. Naime, analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH za proteklu godinu pokazala je kako je iz Bosne i Hercegovine izvezeno električne energije u vrijednosti od 830,04 miliona maraka, a što je znatan rast u odnosu na 2020. kada je ta brojka iznosila 497,19 milijuna maraka. Energetski potencijali BiH, a posebno iz vodnih izvora, ali i u kontekstu energije dobivene iz vjetra i sunca jedan su od prepoznatljivih prednosti Bosne i Hercegovine s kojom se može nametnuti na regionalnom tržištu. Proizvodnja energije iz drveta također je jedna od prilika za domaću privredu u vremenu krize, a tome svjedoči i podatak prema kojemu je iz BiH prošle godine izvezeno drvnih trupaca u vrijednosti od 457,55 miliona KM.

S druge strane, ono gdje bi Bosna i Hercegovina mogla napraviti veći iskorak je proizvodnja hrane, počevši od žitarica, preko voća i povrća pa do ulja, no, prije toga nužno je provesti nekoliko strukturnih koraka koji bi omogućili jeftiniju sjetvu, bolju tehničko-tehnološku opremljenost te u konačnici isplativije bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.

Federacija je ovogodišnjim odlukama krenula u tom smjeru pa tako poticaj za poljoprivrednu proizvodnju iznosi 106 miliona KM i predstavlja povećanje za 22 posto ili 19 mil. KM u odnosu na 2021. Planiranjem sredstava za nabavu robnih rezervi u ukupnom iznosu od 20 miliona KM, Vlada FBiH ima namjeru u slučajevima potrebe intervenirati kroz set mjera, a sredstva su namijenjena i za sufinansiranje proljetne sjetve pšenice i otkup jesenje žetve u FBiH. Također, Vlada je, na prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi, donijela odluku o davanju na trajno korištenje bez naknade dizelsko gorivo u količini od 1,400.000 litara iz postojećih zaliha federalnih robnih rezervi poljoprivrednim proizvođačima (50 litara goriva po hektaru).

Sve navedeno zamišljeno je kako bi povećalo opseg proizvodnje hrane u ovoj godini, a prema tvrdnjama samih proizvođača, nestašica neće biti. Predsjednik Uprave AS Holdinga Rusmir Hrvić izjavio je da kao najveći proizvođač brašna u Bosni i Hercegovini ova kompanija prioritetno nastoji zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta.

– Cijene pšenice na svjetskim berzama su u stalnom porastu, a u proteklih nekoliko sedmica uvećane su i nekoliko puta. Pojačana je potražnja i narudžbe iz inozemstva, ali mi smo odlučili reducirati izvoz i prioritetno zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta. Učinit ćemo sve što je potrebno kako bh. tržište ne bi oskudijevalo s brašnom i drugim prehrambenim proizvodima na koje smo fokusirani – ističe Hrvić u izjavi za Fenu. On kaže da su u AS Holdingu svjesni činjenice da su vodeći proizvođač hrane u BiH i da kao odgovorna domaća kompanija poduzimaju konkretne mjere da ne dođe do nestašice njihovih proizvoda, ali da ne mogu utjecati na zaista ogromne poremećaje na globalnom tržištu odakle dolaze sirovine. Poručio je i kako će mjere koje su u AS Holdingu poduzeli i poduzimaju sigurno pomoći da udar na naše tržište bude što manji i da građani Bosne i Hercegovine imaju dovoljne količine brašna i drugih naših proizvoda.

Poruke o tome da su količine dovoljne, stigle su nedavno i iz Odžaka kada je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić od predstavnika mlinarske industrije dobio uvjerenja da su količine koje posjeduju ovi mlinovi dovoljne do nove žetve.

(Večernji/MiruhBosne)

Previous Sajam namještaja u Sarajevu - za četiri dana preko četrdeset hiljada posjetilaca
Next Kuća na vodi - bosanski projekat za evropsko tržište

You might also like

Ekonomija/Biznis

Dedić: 15 miliona KM namjenskih sredstava staviti u funkciju proizvodnje hrane

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić uputio je u petak u proceduru dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine, prenosi Fena. Dopunama bi bilo omogućeno da

Ekonomija/Biznis

Brčko: Ćilimi od vune alpake idu u cijelu EU

Dijaspora kao poluga razvoja bosanskohercegovačke privrede bila je glavna tema prije nekoliko dana održanog Biznis Foruma Brčko. Originalne ideje, iskustva modernog poslovanja i želja za povratkom u Bosnu i Hercegovinu

Ekonomija/Biznis

I ovo je Bosna! Studenti Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu već imaju zaposlenje

Adijata Vukas studentica je Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. Ona i još 130 njenih kolega na odsjeku već na trećoj godini studija su zaposleni. Profesori im pomažu da usklade rad sa