Feferoni iz Bosne i Hercegovine idu za Burger King i IKEA restorane – Zašto se isplati ulagati u uzgoj ove kulture

Povoljna klima i pogodno zemljište, zagarantovan otkup, kao i dobra otkupna cijena, te zarada po dulumu od oko 3.600 KM trebalo bi da budu dovoljni razlozi da poljoprivrednici iz BiH razmisle o uzgoju zelenih feferona.

Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžada Biće, uzgoj zelenih feferona više se isplati od ulaganja u proizvodnju kornišona ili malina.

– Sve što je poljoprivrednicima potrebno za početak uzgoja zelenih feferona je zemljište. Sadnice i sav potreban materijal obezbjeđuje njemačka firma Carl Kuehne koji im se plaća kroz isporučenu papriku. Sa ovom firmom koja otkupljuje sve proizvedene količine, naše Udruženje uskoro treba da uspostavi saradnju – rekao je Bićo za eKapiju.

Koliko je isplativ uzgoj zelenih feferona potvrđuje i predstavnica firme Carl Kuehne Jelena Kulukčija, koja kaže da se na 4 duluma može zaraditi i do 20.000 KM.

– Najbolje je da se proizvodnja počne na 2 ili 4 duluma. Cijena kompletnog materijala u šta spadaju sadnice, sustav za navodnjavanje, đubriva, pesticidi, malč folija, po dulumu isnosi oko 1.700 KM. S obzirom na to da je prinos po dulumu 6 t, odnosno 12 t na 2 duluma, te da otkupna cijena iznosi 0,90 KM po kilogramu dolazimo do računice od 10.800 KM prihoda. Kada se odbiju troškovi materijala za 2 duluma od 3.400 KM, ostaje čista zarada od 7.400 KM.

Kulukčija dodaje da prinos po biljci može biti i 1,5 kg, pa je onda prinos po dulumu 7,5 t, odnosno 30 t na četiri duluma.

– Tada je moguć prihod od 27.000 KM i kada se odbiju troškovi materijala za 4 duluma, onda je čista zarada za poljoprivrednika 20.200 KM.

Da bi urod bio dobar, a samim tim i zarada, paprici je potrebna dovoljna količina vode – po biljci je to oko 1 do 1,5 litra, odnosno oko 7,5 t vode po dulumu, ističe Kulukčija i dodaje da biljka mora dobijati i prihranu.

– Mi se ugovorom obavezujemo da ćemo otkupiti svu proizvedenu količinu po cijeni od 0,90 KM od svakog poljoprivrednika koji sadi za nas. Nudimo kompletan materijal koji je potreban za sadnju. Uslov je da se samo sadnice uzmu od nas, sve drugo je neobavezno. Međutim, preporučujemo naš materijal, jer ga nudimo po nabavnim cijenama koje su niže od cijena u poljoprivrednim apotekama – ističe predstavnica Carl Kuehne-a.

Kompletan materijal se plaća kroz isporučenu papriku, objašnjava Kulukčija, tako što se prva berba isplati kompletno, a zatim se od sljedećih pet oduzima po 20% vrijednosti uzetog materijala.

Ljute parike iz BiH za Burger King i IKEA-u

Trend za ljutom hranom polako je počeo da dolazi i kod nas. Kako objašnjava naša sagovornica, u BiH ima nekoliko ljudi koji su počeli da proizvode i prerađuju ljute paprike.

– U Europi i SAD-u ljute paprike postaju sve popularnije, tako da Kuehne ovim nasadima u BiH odgovara na velike količine robe koju su od nas naručili Burger King, Subway i čak IKEA.

Sunce i ilovača

Kulukčija ističe da je Hercegovina sa vrućim ljetima dobra za uzgoj ovakve vrste feferona, te da će iduće sezone raditi i na području Bosne, u onim dijelovima koji imaju uslove za uzgoj ove kulture – da lokacija ne prelazi 500 m nadmorske visine, da ima dovoljno sunca i da nema velike opasnosti od kasnih i ranih mrazeva.

– Uzgoj se ne razlikuje mnogo od klasičnih paprika. Ima nekoliko stvari na koje se treba obratiti pozornost, ali nema velikih prohtjeva. Najbitnije je da ima dovoljne količine vode, a tlo koje joj najviše odgovara je ilovača, odnosno dobro isušena tla s puno organske tvari, sa pH vrijednošću od 5,5-6,8. Naravno, potrebno je puno sunca i topla temperatura.

Objašnjava da je za dobar rod potrebno slušati savjete njihovih agronoma na terenu.

– Sadnju planiramo krajem maja i početkom juna, a prva berba se očekuje sredinom jula. Što se tiče prihrana i zalijevanja, na terenu imamo agronome koji svakih 10-15 dana imaju obavezu obići naše kooperante i dati im preporuku u vezi prihrane i zaštite. Berba se obavlja svakih 7 do 10 dana, u zavisnosti od količine uroda.

Kulukčija dodaje da do sada imaju 15 hektara površina na kojoj će se saditi feferoni u BiH, te da im je cilj povećati tu brojku na 20 hektara.

Uskoro inicijativa za subvencije

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kaže za eKapiju da trenutno nema državnih subvencija za uzgoj zelenih feferona.

– Udruženje uskoro planira da pokrene inicijativu kod Federalnog ministarstva poljoprivrede da se uzgoj ove kulture uvrsti u subvencionisanje.

Međutim, neke opštine pomažu svojim kooperantima i izlaze im u susret koliko su u mogućnosti, kaže Jelena Kulukčija i navodi primjer Opštine Kakanj koja će lokalnim poljoprivrednicima sa 50% finansirati nabavku sistema za navodnjavanje.