Kroz sušaru Nihada Hodžića godišnje prolazi oko 240 različitih biljnih vrsta

Kroz sušaru Nihada Hodžića godišnje prolazi oko 240 različitih biljnih vrsta

Jedna od najmodernijih sušara u USK, ali i FBiH stacionirana je u Spahićima nedaleko od Bihaća.

Njen kapacitet je oko dvije tone i godišnje kroz nju prođe na hiljade kilograma samoniklog i ljekovitog bilja.

Porodična firma Nihada Hodžića bavi se otkupom ljekovitog i samoniklog bilja i šumskih plodova, koji se obrađuju u savremenoj tunelskoj sušari. Radi se o projektu koji je uz pomoć IFAD-a realiziran prošle godine. Inače, kroz sušaru godišnje prolazi oko 240 različitih biljnih vrsta. Upravo su ljetni mjeseci vrijeme kada se ubire najviše vrsta bilja, ali i šumskih plodova.

Oko 400 kooperanata je uključeno u ovaj proces, ističe Hodžić. Nakon obrade u sušari, bilje se kao poluproizvod plasire uglavnom na strano tržište.

-Proizvodnja bilja je jedna od rijetkih oblasti poljoprivrede u Bosni i Hercegovini koja bilježi rast izvoza. Na jednu konvertibilnu marku uvoza ljekovitog i samoniklog bilja naša zemlja izveze tri puta više.

Izvor: rtvusk

Previous Kućica na stijeni ‘Ludi kamen’ - atrakcija Etno-avlije Mačkovac
Next U Kaknju saniraju povrede laneta povrijeđenog prilikom košenja trave

You might also like

Ekonomija/Biznis

Nakon Bihaća, kompanija koja proizvodi suncobrane otvara proizvodni pogon u V. Kladuši

Vis International Austrija namjerava oživjeti privredu u Velikoj Kladuši i u prostorima nekadašnjeg Agrokomerca, koji su prodavani putem Suda, otvoriti proizvodni pogon i nova radna mjesta. Grupa Vis International najveći

MADE IN BOSNIA-387

Nema zemlje na kojoj glamočki krompir ne uspijeva

  Nedžad Kovačević iz Glamoča godinama se bavi proizvodnjom autohtonog glamočkog krumpira. Godišnje posadi oko 20 duluma na kojemu bude prosječno uroda oko 40 tona. ”Zadovoljan sam urodom prošle godine, već

MADE IN BOSNIA-387

Plastenici bi uskoro mogli funkcionirati bez angažmana ljudi zahvaljujući dvojici bh. studenata

“Smart GreenGarden” naziv je projekta koji bi mogao unaprijediti plasteničku proizvodnju zahvaljujući kreativnosti dvojice studenata Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu. Naime, Aladin Kapić iz Cazina i Abdulrahim Klis iz Zavidovića, umreženi