MHE – u jednom entitetu zabranjene, u drugom se grade na skoro svakom riječnom toku

U pogon je puštena mHE Krupac 2 x 700 kW na rijeci Željeznici u Istočnom Sarajevu.

Investitor je SAS d.o.o. Priboj općina Ugljevik.

Kompletna isporuka elektromašinske, hidromehaničke i elektroenergetske opreme uradila je grupacija bosanskohercegovačkih kompanija: Banstroj – Banovići, Bičakčić – Sarajevo, Valter elektro – Sarajevo i Automatika – Živinice.

Građevinske radove izvela je kompanija Radis – Istočno Sarajevo

U toku su funkcionalna ispitivanja i probni pogon mHE Krupac, saopćeno je iz firme Bičakčić d.o.o.

Četiri nove mini hidroelektrane na Jezernici u Kalinoviku sve bliže realizaciji

Istog dana kada je javnosti objelodanjeno da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine usvojio žalbu Udruženja Aarhus u BiH i ukinuo presudu Vrhovnog suda Rs, odnosno poništio ekološku dozvolu za gradnju HE Foča na rijeci Drini, na drugoj strani je započeta ili bolje rečeno nastavljena procedura za izgradnju četiri manje hidroelektrane na slivu rijeke Jezernice.

Tačnije, Elektroprivreda Republike srpske – Obnovljivi izvori energije iz Ljubinja raspisala je 30. aprila tender za nabavku usluga izrade investiciono projektne dokumentacije za izgradnju i korišćenje hidroenergetskog potencijala na slivu rijeke Jezernice u opštini Kalinovik. Procijenjena vrijednost ugovora koji će biti potpisan sa najpovoljnijim ponuđačem, kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji, jeste 690.000 KM, bez PDV-a, a kriterijum za dodjelu ugovora biće najniža cijena.

Rok za realizaciju ugovora, navodi se dalje, jeste 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora i dostavljanja svih podloga od strane investitora.

Kako se može zaključiti na osnovu opsežne analize u tenderskoj dokumentaciji, Republika srpska planira da u što kraćem roku pokrene izgradnju većih i manjih elektrana, s obzirom na to da su potencijali hidroenergije iskorišćeni svega 35%, a da je ostatak hidro potencijala u ovom entitetu značajan i dostupan, kako na malim rijekama tako i na velikim vodnim tokovima poput Trebišnjice sa Neretvom, Drine (Lima), Vrbasa, Ukrine, Bosne, Sane itd.

– Radi se o nekoliko GW neiskorišćene obnovljive električne energije, koja treba da bude prioritet po osnovu iskorišćenja lako dostupnog – tehnički iskoristivog, ekonomski opravdanog i sa aspekta životne sredine prihvatljivog potencijala – navodi se u tenderskoj dokumentaciji, prenosi detaljnije eKapija.

Hoće li Sarajevo kupovati struju od I. Sarajeva!?

U međuvremenu, u većem entitetu u Bosni vodi se potpuno promašena energetska politika.

Pod pritiskom nevladinih organizacija, medija i pojedinih diplomata, jednim populističkim potezom 2022. godine zabranjena je gradnja mini hidroelektrana u FBiH. Pod još većim pritiskom izvana postepeno se odustaje od proizvodnje el. energije iz uglja. Definitivno je propao i projekt izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Vlada FBiH dala je saglasnost za raskid ugovora s Kinezima, što je EPBiH i učinila u prethodnom mjesecu, kako su prenijeli mediji.

‘Onaj ko je počeo priču sa gradnjom Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, pa sve to odustajanjem od njegove gradnje nakon toliko godina pretvorio u igru, morat će i ljudski i politički objasniti građanima ove zemlje je li ovo put u energetsko i svako drugo porobljavanje Bosne i Hercegovine, posebno Tuzlanskog kantona za nečije privatne interese”, bila je reakcija predsjednika Skupštine Tuzlanskog kantona Žarka Vujovića na odluku Vlade FBiH o raskidanju ugovora o gradnji Bloka 7.

Na pripremu gradnje već je otišlo u nepovrat 20 miliona maraka, a kao avans, EPBiH Kinezima je uplatila 214 mil KM. Priča oko gradnje godinama se razvlačila, a sve je zaustavljeno nakon američkih sankcija Kinezima  i nemogućnosti ugradnje tehnologije američkih kompanije u predviđeni Blok 7. EPBiH. Bosanska strana odbila je da alternativni dobavljači ključne opreme budu kineski dobavljači.

Sve kulminira velikim gubitkom EPBiH, koja je lani ubilježila gubitak od 140 miliona maraka!

Posljedica svega jesu konstantne priče o poskupljenju struje, što se još uvijek prolongira kada su u pitanju domaćinstva. Pitanje, do kada?

Od velikog izvoznika struje, naša država lošim politika i pristajanjem na svačije interesne lobije izvan Bosne, dovodi sebe i svoje građane u nezavidnu situaciju – u energetsko i svako drugo porobljavanje Bosne i Hercegovine, riječima pomenutog Ž. Vujovića.

Pritom se kao rješenje nude zajednički projekti sa susjednom Srbijom – na bosanskoj rijeci!

“Gdje bi, preko Vijeća ministara, i naravno Državne komisije za koncesije, zajedno sa Republikom Srbijom dogovorili izgradnju tri hidroelektrane po principu 50-50 posto, gdje bi u ovih 50 posto Bosna i Hercegovina bila Elektroprivreda Republike srpske i Elektroprivreda Federacije BiH, kao ravnopravni partneri” – poručuje premijer FBiH, Nermin Nikšić.

Podsjećamo i na ogroman dug Srbije kada je riječ iskorištavanje energetskog potencijala Drine. Isti je još prije tri godine iznosio 5,5 milijardi eura, kazao je tada ekspert za energetiku i okoliš Hilmo Šehović.

Neiskorišten potencijal

Pored domaćih firmi specijalizovanih za gradnju mini HE, imamo i one firme koje su sposobne iznijeti velike projekte. ‘Mi znamo napraviti hidroelektanu, trafostanicu velike snage, stotinama kilometara duge dalekovodne mreže, termoelektranu. Dokazujemo to svakodnevno. I želimo takve projekte raditi i u našoj zemlji gdje se poslovi takvog tipa uglavnom nude stranim firmama’ – kazala je nedavno direktorica Energoinvesta.

I pored svekolikog potencijala, svjedoci smo da se u većem entitetu Bosne ne grade hitdroelektrane, ni male a ni velike… Riječ je o obnovljivim izvorima energije, na čemu instistiraju zelene agende međunarodne zajednice. Da li je samo u dijelu Bosne sporan i ugalj i hidropotencijal?

(MiruhBosne)